Ogun (država)
| |
| U sastavu |  Nigerija
|
| Upravni oblik | savezna država |
| Službeni jezik | engleski |
| Glavni grad | Abeokuta |
| Guverner | Dapo Abiodun |
| Površina | 16981 km2 |
| Stanovništvo | 6.379.500 |
| Gustoća | 376 stanovnika na km2 |
Ogun je savezna država Nigerije, koja se nalazi na zapadu zemlje.
Osobine i ustroj
Prostire se na površini od 16.981 km², na kojoj živi 6.379.500 stanovnika (2014.).[1]
Država nalazi se u unutrašnjosti pored granice s Republikom Benin (zapad), sa sjevera graniči s nigerijskim državama Oyo i Osun i sa juga s državom Lagos.[2]
Vegetacija se sastoji od tropskih kišnih šuma na jugu, a na sjeveru od šumovitih savana.[2]
Glavni grad je Abeokuta koji ima 352.735 stanovnika,[3] a kao aglomeracija 735.000.[4]
Najbrojnija etnička skupina u državi su Jorube (klanovi Egba i Egbado).[2] Država je administrativno podijeljena na 20 administrativnih jedinica lokalne samouprave.
Povijest
Država Ogun stvorena je za vladavine generala Murtala Mohammeda, uz 6 drugih država 1976. godine
Po usmenoj predaji Ogun je nastavljač male domorodačke kneževine iz Abeokute. Nen osnivač bio je Sodeke (Shodeke) (oko 1830.) lovac i vođa izbjeglica klana Egba iz raspadajućeg Carstva Oyo.[2]
Gospodarstvo
Poljoprivreda je ekonomski oslonac države; proizvodi se riža, kukuruz, manioka, jam i banane. Glavni tržišni artikli su; kakao, kola oraščići, kaučuk, palmino ulje i koštice, duhan, pamuk i drvo. Kamenolomi granita Aro pored glavnog grada Abeokute, osiguravaju građevinski materijal za veći dio južne Nigerije.[2]
Od ruda koje se eksploatiraju Ogun ima; vapnenac, kredu, fosfate i glinu.
Industrija koncentrirana u glavnom gradu Abeokuti, proizvodi; cement, konzerviranu hranu, pjenastu gumu, boje, gume, tepihe, aluminijske proizvode i plastiku. Abeokuta je i važno središte trgovine i krajnja stanica cesta i željezničkih pruga iz smjera Lagosa i istočnih dijelova zemlje.[2]
Najpoznatije turističke atrakcije nalaze se u glavnom gradu, to je stijena Olumo, koja je po predanju pružila utočište prvim doseljenicima klana Egba, Ake rezidencija alakea (tradicionalnog vladara kneževine), podignuta 1854. godine, znana po zbirci starina i relikvija i Dvorana stogodišnjice. Širom države djeluju učiteljski fakulteti, a u Abeokuti i Agronomsko sveučilište.[2]
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||
