Kebbi
| Pozicija države na karti Republike Nigerije | |
| U sastavu |  Nigerija
|
| Upravni oblik | savezna država |
| Službeni jezik | engleski |
| Glavni grad | Birnin Kebbi |
| guverner | Nasir Idris |
| Površina | 37699 km2 |
| Stanovništvo | 3.238.628 |
| Gustoća | 86 stanovnika na km2 |
Kebbi je savezna država Nigerije, koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.[1]
Osobine i ustroj
Prostire se na površini od 37.699 km², na kojoj živi 3.238.628 stanovnika (popis 2006.).[2] Iako ima veliku površinu, samo je 36,46 % zemljišta pogodno za poljoprivredu. Oko 1/3 države nalazi se u pustinjskom okruženju, što je čini jednom od država na prvoj crti opasnosti od suše i dezertifikacije.[2]
Sa sjevera graniči s Republikom Niger, na zapadu s Republikom Benin, na sjeveroistoku s državom Sokoto i na istoku i jugu s državom Zafara.[2]
Krajolikom države dominiraju prostrane poplavne nizine rijeke Niger na jugozapadu, i njene pritoke Sokote u sredini.[2] Najviše površinske vode ima na krajnjem jugu kod akumulacijskog jezera Kainji na Nigeru. Prosječna godišnja količina oborina značajno varira od sjevera (733 mm) do juga (1045 mm).[2]
Kebbi je rijetko naseljen kraj, najbrojnije etničke skupine su Fulbe, Hause, Dakarkari i Kamberi, a oni su većinom muslimani.[1]
Glavni grad države je Birnin Kebbi koji ima 63.147 stanovnika.[3] On je obrazovno središte, a ima i politehnički institut osnovan 1976.[2]
Država je administrativno podijeljena na 21 administrativnih jedinica Lokalne samouprave.[2]
Povijest
Država Kebbi stvorena je 1991. godine na jugozapadnoj polovici tadašnje države Sokoto.[1]
Gospodarstvo i promet
Prije nezavisnosti i neposredno nakon nje, gospodarstvo sjeverozapada i države Kebbi, uvelike je ovisilo o poljoprivredi. Proizvodnja velikih količina usjeva za tržište, poput kikirikija, pamuka, arapske gume, duhana i kravljeg graška, s velikim količinama žitarica, osiguravala je život stanovništva. Pored tog cvjetala je i trgovina kožama.[2]
Nakon otkrića nafte i kasnijeg solidnog prihoda od nje, došlo je do pomicanja fokusa u gospodarstvu. S novcem od nafte, uvoz hrane postao je moda na štetu lokalne poljoprivredne proizvodnje, koja se radikalno smanjila. Ta situacija je osobito vidljiva na sjeverozapadu, gdje je stopa siromaštva najveća u zemlji. Siromaštvo je poraslo s 37,7 % u 1980. na 77,2 % do 1996.[2]
Poljoprivreda je i danas najvažnija gospodarska aktivnost, po riječnim poplavnim nizinama uzgaja se kikiriki, pamuk i riža za tržište, a sirak, proso, grašak i luk za osobnu prehranu. Velik dio zemljišta koristi se za ispašu koza i ovaca.
Glavni grad Birnin Kebbi, dobro je povezan cestama s ostalim gradovima u zemlji.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||
