Borno (država)
| Pozicija države na karti Republike Nigerije | |
| U sastavu | Datoteka:Flag of Nigeria.svg Nigerija |
| Upravni oblik | savezna država |
| Službeni jezik | engleski |
| Glavni grad | Maiduguri |
| guverner | Babagana Umara Zulum |
| Površina | 75835 km2 |
| Stanovništvo | 5.860.200 |
| Gustoća | 77 stanovnika na km2 |
Baorno je savezna država Nigerije.
Osobine, povijest i ustroj
Prostire se na sjeveroistoku na površinu od 75.835 km²,[1] što je svrstava na drugo mjesto po veličini u zemlji nakon države Lagos. I pored svoje veličine, Borno je jedanaesti po broju stanovnika s procijenjenom populacijom od oko 5,86 milijuna 2016. godine.[1]
Glavni grad države je grad Maiduguri koji ima 791.200 stanovnika.[2]
Administrativno je podijeljen na 27 administrativne jedinice lokalne samouprave.
Borno graniči sa nigerijskim državama Yobe na zapadu u duljini od oko 421 km, Gombe na jugozapadu u duljini od 93 km i Adamawa na jugu. Istočna granica je dio državne granice s Kamerunom, duga oko 426 km. Sjeverna granica je dio državne granice s Nigerom, duga oko 223 km. a sjeveroistočna granica duga 85 km, je i nacionalnu granica s Čadom.[3]
Ime je dobila po povijesnom Emiratu Borno, a stara prijestolnica emirata – Maiduguri, postala je i prijestolnica države Borno, koja je osnovana 1976. godine. izvorno je uključivala i državu Yobe, koja se odvojila od nje 1991. godine.[3]
Geografski Borno je podijeljen na polupustinjske sahelske savane na sjeveru i zapadnosudanske savane u sredini, dok se na jugoistoku proteže gorje Mandara. Na krajnjem sjeveroistoku države nalazi se nigerijski dio Jezera Čad i ekoregija močvarne savane jezera Čad. U jezero uvire rijeka Yobe koja tvori granicu države s Nigerom. U središtu države nalazi se dio velikog Nacionalnog parka bazen Čada, poznatog po posljednjim preostalim afričkim slonovima u Nigeriji. Za vrijeme pobune Boko Harama početkom 2010-ih, dio parka, šume Sambisa, postale su baza Boko Harama, pa su brojne životinje pobjegle i nisu vratile sve do 2019./2020. kad se vratilo i krdo slonova.[3]
Borno je stoljećima naseljen brojnim etničkim skupinama (Dghwede, Glavda, Guduf, Laamang, Maf, Mandara, Afade, Yedina/Buduma, Anembu, Waja, Kyibaku, Kamwe, Kilba, Margi, Kanuri, Shuwa). Religijski većina stanovnika (85 %) su muslimani, a manjina kršćani (7 %) i animisti (7 %).[3]
Negdje od 8. stoljeća teritorij današnje države Borno postao je dio Carstva Kanem-Bornu, koje se protezalo od današnje južne Libije (Fezan) prema jugu preko većeg dijela današnjeg Čada do današnje Borna.[3]
Početkom 19. stoljeća, napadi Fulba oslabili su Carstvo, pa je veći dio na jugu zauzeo Emirat Adamawa. Osamdesetak godina kasnije sudanski vojskovođa Rabih az-Zubayr, zauzeo je Carstvo i vladao sve dok ga nije porazila i ubila francuska vojska u Bitci kod Koussérija 1900. godine. Njemačko i Britansko Carstvo pokorile su Emirat Adamawa. Borno je podijeljen između Njemačkog i Britanskog Carstva. Područje pod britanskom kontrolom postao je dio Protektorata Sjeverna Nigerije koji se kasnije ujedinio s Britanskom Nigerijom. Područje pod njemačkom kontrolom (kraj uz današnju granicu s Kamerunom) bio je dio Njemačkog Kameruna sve do Prvog svjetskog rata kad su ga zauzele britanska i francuska vojska. Nakon rata postao je dio Britanskog Kameruna sve do referenduma 1961. kad je spojen s Nigerijom.[3]
Izvori
Vanjske veze
| |||||||||||