Sokoto (država)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 735648 od 25. ožujak 2026. u 10:45 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sokoto
Pozicija države na karti Republike Nigerije
U sastavu Nigerija
Upravni oblik Savezna država
Službeni jezik engleski
Glavni grad Sokoto
guverner Ahmad Aliyu
Površina 31000 km2
Stanovništvo 6.400.000
Gustoća 206 stanovnika na km2

Sokoto je savezna država Nigerije, koja se nalazi na krajnjem sjeverozapadu zemlje.[1]

Osobine i ustroj

Prostire se na površini od 31.000 km², na kojoj živi oko 6.400.000 stanovnika (procjena iz 2022.).[2]

Na sjeveru graniči s Republikom Niger, sa zapada i juga s državom Kebbi, a na istoku i jugu s državom Zamfara.[1]

Sokoto se da podjeliti na dvije zone; polupustinjski sjever gdje raste samo grmoliko bilje, i travnatu savanu na jugu. To inače je sušni kraj, s ograničenm količinom oborina od sredine svibnja do sredine rujna, izložen saharskomharmatanu (pješčani vjetar) od studenog do ožujka). Državu vodom opskrbljuje rijeka Sokoto i njezine pritoke.[1]

Sokoto je rijetko naseljen kraj, najbrojnije etničke skupine su Fulbe i Hause, a oni su većinom muslimani.[1]

Glavni grad države je istoimeni grad koji u užem središtu ima 329.639 stanovnika,[3] a kao aglomeracija 1.040.000.[4]

Država je administrativno podijeljena na 23 administrativnih jedinica Lokalne samouprave.[2]

Povijest

Fulbe su zavladale čitavim sjeverozapadom 1808. i već 1809. osnovali Kalifat Sokoto koji je vladao tim krajem sve do 1903. kad je uključen u britanski Protektorat Sjeverna Nigerija. U skladu sa svojom kolonijalnom politikom neizravne vladavine Britanci su 1933. formalno prepustili vlast sultanu iz Kalifata Sokoto, kao duhovnom poglavaru svih nigerijskih muslimana i vođi Fulba.[1]

Država Sokoto stvorena je za vladavine generala Murtala Mohammeda 1976., svoj današnji oblik i površinu dobila je nakon što je 1991. iz nje izdvojena država Kebbi, a nakon tog 1996 i država Zamfara.

Gospodarstvo i promet

Ratarstvo je oslonac gospodarstva, po riječnim poplavnim nizinama sada se usjevi za tržište; kikiriki, pamuk, riža, a po brdima kulture za osobnu prehranu; sirak, proso, grašak i manioka. Jedna od najdužih brana na svijetu (duga 5 km) Bakolori podignuta je 1975., na rijeci Sokoto da omogući cjelogodišnje navodnjavanje. Ona je pored dobrih, pokazala i lošu stranu, jer je kraj nizvodno ostao bez podzemnih voda.[1]

Uz ratarstvo važno je i stočarstvo, jer se velik dio zemljišta koristi za ispašu, pa se izvoze kože i kožna galanterija.

Rudarstvo se svodi na iskapanje vapnenca i kaolina.[1]

Industrija je ograničena na Sokoto, glavni grad države, koji ima cementaru, kožare te modernu klaonicu sa rashladnim pogonom. On ima i Sveučilište Usmanu Danfodio (osnovano 1975.). Do Sokota vodi nekoliko magistralnih cesta, a ima i zračnu luku. Rezervat divljih životinja Kwiambana na jugoistoku je glavna turistička atrakcija.[1]

Izvori

Vanjske poveznice

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. 2,0 2,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web