Pregled:Kultura

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Karas-Rimljanka s lutnjom.jpg
Vjekoslav Karas: Rimljanka s lutnjom

Kultura (izvorno iz lat. colere – obrađivati, nastanjivati, njegovati) koncept je koji obuhvaća društveno ponašanje, institucije i norme prisutne u ljudskim društvima, kao i znanje, vjerovanja, umjetnosti, zakone, običaje, sposobnosti, stavove i navike pojedinaca unutar tih skupina. Kultura često potječe ili se pripisuje određenom području.

Kulturne skupine

  • Zajednica – društvena jedinica bilo koje veličine koja dijeli zajedničke vrijednosti. Zajednice se kreću u veličini i opsegu, od susjedstva do narodnih i međunarodnih zajednica. Mogu biti fizičke ili virtualne.
    • Narod – mnoštvo osoba promatrano kao cjelina, kao u slučaju etničke skupine ili nacije. Kolektivno, na primjer, suvremeni Frizi i Danci su dva srodna germanska naroda, dok se razne etničke skupine Bliskog istoka često jezikoslovno kategoriziraju kao semitski narodi.
    • Etnička skupina – društveno definirana kategorija ljudi koji se identificiraju jedni s drugima na temelju zajedničkog nasljednoga, društvenog, kulturnog ili nacionalnog iskustva. Pripadnost etničkoj skupini obično se definira zajedničkom kulturnom baštinom, podrijetlom, mitom o podrijetlu, poviješću, domovinom, jezikom i/ili dijalektom, simboličkim sustavima kao što su religija, mitologija i obredi, kuhinja, stil odijevanja, tjelesni izgled itd.
  • Društvo – skupinpa ljudi uključenih u trajne međuljudske odnose, ili velika društvena skupina koja dijeli isti geografski ili društveni teritorij, tipično podložna istoj političkoj vlasti i dominantnim kulturnim očekivanjima. Ljudska društva obilježavaju obrasci odnosa (društveni odnosi) između pojedinaca koji dijele prepoznatljivu kulturu i institucije; dano društvo može se opisati kao zbroj takvih odnosa među njegovim sastavnim članovima.
    • Civilizacija – svako složeno društvo koje obilježava urbani razvoj, društvena uslojenost, oblici simboličke komunikacije (obično sustavi pisanja) i percipirano odvajanje od prirodnog okoliša i dominacija nad njim.

Sastavnice kulture

  • Umjetnost – velika potpodjela kulture, sastavljena od mnogih stvaralačkih pothvata i disciplina. Umjetnost obuhvaća likovne, književne i izvedbene (scenske) umjetnosti.
    • Odjeća – moda, nakit
    • Gastronomija – umijeće i znanost dobrog jela,[1] uključujući proučavanje hrane i kulture.
      • Priprema hrane – čin pripreme hrane za jelo. Obuhvaća širok raspon metoda, alata i kombinacija sastojaka za poboljšanje okusa i probavljivosti hrane.
      • Hrana, prehrana i piće * Kuhinje – specifičan skup kulinarskih tradicija i praksi, često povezanih s određenom kulturom.
        • Čokolada – sirova ili prerađena hrana proizvedena od sjemena kakaovca Theobroma cacao.
        • Vino – alkoholno piće, napravljeno od fermentiranog voćnog soka, obično od grožđa.[2]
    • Književnost – umjetnost pisanih djela.
      • Dječja književnost – priče, knjige i pjesme za djecu.
      • Fikcija – bilo koji oblik pripovijedanja koji se, djelomično ili u cijelosti, bavi događajima koji nisu činjenični, već ih je izmislio autor.
      • Publicistika – oblik bilo koje naracije, izvještaja ili drugog pisanog djela čije su tvrdnje i opisi shvaćeni kao činjenični.
      • Pjesništvo (poezija) – književna umjetnost u kojoj se jezik koristi zbog svojih estetskih i evokativnih kvaliteta uz, ili umjesto, svog očitog značenja.
      • Kritička teorija – ispitivanje i kritika društva i kulture, oslanjajući se na znanje iz društvenih i humanističkih znanosti.
    • Scenska umjetnost – oblici umjetnosti koji koriste vlastito tijelo, lice (mimiku) i prisutnost umjetnika kao komunikacijsko sredstvo.
      • Cirkus – izvedbe klaunova, akrobata, dresiranih životinja, umjetnika na trapezu, glazbenika, hodača po žici, žonglera, monociklista i drugih umjetnika koji manipuliraju objektima i izvode vratolomije.
      • Komedija – bilo koji diskurs ili djelo općenito namijenjeno da bude duhovito ili da zabavi izazivanjem smijeha, posebno u kazalištu, televiziji, filmu i stand-up komediji.
        • Stand-up komedija – izvedba komičara pred publikom uživo, obično izravno razgovarajući s njom.
      • Ples – umjetnička forma kretanja tijela, obično ritmičnog i uz glazbu,[3] koristi se kao oblik izražavanja, društvene interakcije, ili se predstavlja u duhovnom ili izvedbenom okruženju.
      • Film – pokretne slike, umjetnička forma koja vizualno bilježi izvedbe.
      • Kazalište – suradni oblik likovne umjetnosti koji koristi žive izvođače za predstavljanje iskustva stvarnog ili zamišljenog događaja pred publikom uživo na određenom mjestu.
      • Glazba – umjetnička forma čija su sredstva zvuk i tišina.
        • Glazbeni žanrovi
        • Glazbala – naprave stvorene ili prilagođene za stvaranje glazbenih zvukova.
      • Scenska umjetnost – tehnički aspekti kazališne, filmske i videoprodukcije. Uključuje, ali nije ograničeno na, izgradnju i postavljanje scenografije, vješanje i fokusiranje rasvjete, dizajn i nabavu kostima, šminku, nabavu rekvizita, scensko upravljanje, te snimanje i miksanje zvuka.
    • Likovna umjetnost – umjetničke forme koje prvenstveno stvaraju vidljiva djela (slike, crteže i sl.).
      • Arhitektura – umjetnost i znanost dizajniranja i podizanja zgrada i drugih fizičkih struktura.
        • Klasična arhitektura – arhitektura klasične antike i kasniji arhitektonski stilovi pod njezinim utjecajem.
      • Obrt – izrada stvari rukama i vještinom.
      • Dizajn – proces planiranja cjelokupnog izgleda objekta.
      • Crtež – likovna umjetnost koja koristi bilo koji broj instrumenata za crtanje za označavanje dvodimenzionalnog medija.
      • Film – pokretne slike.
      • Slikarstvo – praksa nanošenja boje, pigmenta, boje ili drugog medija na površinu kistom ili drugim predmetom.
      • Fotografija – umjetnost, znanost i praksa stvaranja slika snimanjem zračenja na mediju osjetljivom na zračenje, kao što je fotografski film ili elektronički senzori slike.
      • Skulptura – trodimenzionalno umjetničko djelo stvoreno oblikovanjem ili kombiniranjem tvrdih materijala – obično kamena poput mramora – ili metala, stakla ili drva.
  • Zabava – svaka aktivnost koja pruža razonodu. Zabava je općenito pasivna, kao što je gledanje opere ili filma.
    • Fikcija – bilo koji oblik naracije koja se, djelomično ili u cijelosti, bavi događajima koji nisu činjenični, već ih je izmislio autor.
      • Fantastika – žanr fikcije koji koristi magiju i nadnaravno kao primarne elemente radnje, teme ili okruženja, često u izmišljenim svjetovima, općenito izbjegavajući tehnički/znanstveni sadržaj tipičan za znanstvenu fantastiku, ali se preklapa s njom.
        • Znanstvena fantastika – žanr fikcije koji se bavi imaginarnim, ali više-manje vjerojatnim (ili barem nenadnaravnim) sadržajem poput budućih postavki, futurističke znanosti i tehnologije, putovanja svemirom, izvanzemaljaca i paranormalnih sposobnosti. Istraživanje posljedica znanstvenih inovacija jedna je od svrha znanstvene fantastike, čineći je "književnošću ideja."[5]
    • Igre – strukturirana igra, obično poduzeta radi užitka, koja uključuje ciljeve, pravila, izazov i interakciju.
      • Društvene igre
        • Šah – društvena igra za dvoje igrača koja se igra na šahovskoj ploči, četvrtastoj ploči s 64 polja raspoređena u mrežu osam puta osam. Svaki igrač započinje igru sa šesnaest figura: jednim kraljem, jednom damom, dva topa, dva skakača, dva lovca i osam pješaka.
      • Igre s kartama
        • Poker – obitelj kartaških igara koje dijele pravila klađenja i obično (ali ne uvijek) rangiranje ruku.
      • Videoigre – elektroničke igre koje uključuju interakciju s korisničkim sučeljem za generiranje vizualne povratne informacije na video uređaju.
    • Sport – organizirana, natjecateljska, zabavna i vješta aktivnost koja zahtijeva predanost, strategiju i poštenu igru, u kojoj se pobjednik može definirati objektivnim sredstvima. Općenito govoreći, sport je igra temeljena na fizičkoj atletičnosti.
  • Humanističke znanosti – akademske discipline koje proučavaju ljudsko stanje, koristeći metode koje su prvenstveno analitičke, kritičke ili spekulativne, za razliku od uglavnom empirijskih pristupa prirodnih znanosti.
    • Klasični studiji – grana humanističkih znanosti koja obuhvaća jezike, književnost, filozofiju, povijest, umjetnost, arheologiju i sve druge kulturne elemente drevnog mediteranskog svijeta (brončano doba oko 3000. pr. Kr. – kasna antika oko 300.–600. po. Kr.); posebno antičku Grčku i antički Rim.
  • Masovni mediji – raznolike medijske tehnologije i njihov sadržaj namijenjen dosezanju velike publike masovnom komunikacijom. Uključuje radio i televizijsko programiranje, masovno izdavanje knjiga, časopisa i novina, mrežni sadržaj te filmove i audiosnimke.
  • Tradicija – vjerovanje ili ponašanje prenošeno unutar skupine ili društva sa simboličkim značenjem ili posebnim značajem s porijeklom u prošlosti. Uobičajeni primjeri uključuju praznike ili nepraktičnu, ali društveno značajnu odjeću (poput odvjetničkih perika ili mamuza vojnih časnika), ali ideja se također primjenjuje na društvene norme poput pozdrava.
    • Proslava
      • Festivali – zabavni događaji usredotočeni na jedinstveni aspekt zajednice i slave ga, obično ih organizira ta zajednica.
  • Turizam – putovanje u rekreacijske, slobodne ili poslovne svrhe. Svjetska turistička organizacija definira turiste kao ljude koji "putuju i borave na mjestima izvan svog uobičajenog okruženja ne duže od jedne uzastopne godine radi razonode, posla i drugih svrha." Turizam je važan, au nekim slučajevima i vitalan za mnoge zemlje. Prepoznat je u Manilskoj deklaraciji o svjetskom turizmu iz 1980. kao "aktivnost bitna za život nacija zbog svojih izravnih učinaka na društveni, kulturni, obrazovni i ekonomski sektor nacionalnih društava i njihove međunarodne odnose."[6][7]
    • Turistička znamenitost – mjesto interesa koje turisti posjećuju, obično zbog svoje inherentne ili izložene prirodne ili kulturne vrijednosti, povijesnog značaja, prirodne ili izgrađene ljepote, nudeći razonodu, avanturu i zabavu.

Vrste kultura

  • Organizacijska kultura – ponašanje ljudi unutar organizacije i značenje koje ljudi pridaju tim ponašanjima. Kultura organizacije uključuje njezinu viziju, vrijednosti, norme, sustave, zemlje, simbole, jezik, pretpostavke, uvjerenja i navike.

Kulture prema aspektu

Kulturni presjeci

Subkulture

Vrste kultura

Specifične subkulture

Akademske discipline koje proučavaju kulturu

Kulture svijeta

Regionalni studiji

Kulture kontinenata i glavnih geopolitičkih regija

(nekontinenti su *kurzivom*)

Kulture prema političkim podjelama svijeta

(raspoređene po kontinentima ili glavnim geopolitičkim regijama)

Kulture Afrike

Kultura Afrike

Kultura Antarktike

  • Nema političkih podjela i stalnog stanovništva

Kulture Azije

Kultura Azije

Kulture Kavkaza

(regija koja se smatra i u Aziji i u Europi ili između njih)

Kulture Europe

Kultura Europe

Kulture Sjeverne Amerike

Kultura Sjeverne Amerike

Kulture Oceanije

Kultura Oceanije

Kulture Južne Amerike

Kultura Južne Amerike

Kulture Južnog Atlantika (britanski teritoriji)

Povijest kulture

Kulturne povijesti

Po razdoblju

Po regiji

Po temi

Povijesne kulture

Politika kulture

Sociologija kulture

Istraživačka polja

  • Semiotika kulture – proučava kulturu u odnosu na jezik i kao simbolički sustav znakova

Vidite također i:

Izvori

  1. ↑ Merriam-Webster "Gastronomy - Definition" (Arhivirano 27. siječanj 2012.)
  2. ↑
    • Parametar encyclopedia nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar url-status nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar title nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar url nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi encyclopaedia
    • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi encyclopaedia
  3. ↑ Dance - performing arts. britannica.com 0. Pristupljeno 24 April 2018.
  4. ↑ Some definitions of opera: "dramatic performance or composition of which music is an essential part, a branch of art concerned with this" (Concise Oxford English Dictionary); "any dramatic work that can be sung (or at times declaimed or spoken) in a place for performance, set to original music for singers (usually in costume) and instrumentalists" (Amanda Holden, Viking Opera Guide); "musical work for the stage with singing characters, originated in early years of 17th century" (Pears Cyclopaedia, 1983 ed.).
  5. ↑
    • Nepoznat parametar: name-list-style

  6. ↑
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar page nije dopušten u klasi web

  7. ↑ "Manila Declaration on World Tourism". World Tourism Conference. Manila, Philippines. 10. listopad 1980.. pp. 1–4. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. studenoga 2012.. https://web.archive.org/web/20121120180003/http://www.univeur.org/CMS/UserFiles/65.%20Manila.PDF 
  8. ↑ Primitive culture.
  9. ↑ Youth Culture. www.encyclopedia.com 0. Pristupljeno 2022-04-15.
  10. ↑ Pinch, T. and Bijsterveld, K, 2004, Sound Studies: New Technologies and Music, in "Social Studies of Science", 34\5, pp. 635-648
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pregled:Kultura&oldid=756469"