Smijeh

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Laughing Nyahsa GalawebDesign.jpg
ljudsko smijanje

Smijeh je nevoljna reakcija na određene vanjske ili unutarnje podražaje. Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja,[1] humorističnih priča ili misli.[2] Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti ("nervozni smijeh") ili udvornog smijeha. Čimbenici poput dobi, spola, obrazovanja, jezika i kulture determinantni su čimbenici[3] za to da li će neka osoba iskusiti smijeh u određenoj situaciji.

Smijeh je dio čovječjeg ponašanja regulirana mozgom koje pomaže ljudima razjasniti njihove namjere u socijalnoj interakciji i pruža emocionalan kontekst konverzacijama. Smijeh se rabi kao signal pripadnosti nekoj grupi — on signalizira prihvaćenost i pozitivne interakcije s drugima. Smijeh se ponekad doživljava zaraznim, a smijeh neke osobe može sam izazvati smijeh u drugih kao pozitivnu povratnu spregu.[4] Popularnost snimaka smijeha u televizijskim komedijama situacije može se dijelom pripisati ovome.

Proučavanje humora i smijeha te njihovih psiholoških i fizioloških učinaka na čovječje tijelo zove se gelotologija.

Narav

Pogreška pri izradbi sličice:
Novorođenčad se tipično redovito počne smijati od 4. mjeseca života.

Kaže se da se djeca smiju znatno češće od odraslih: prosječno dijete nasmije se 300-400 puta dnevno u usporedbi s odraslim koji se nasmije samo 15-20 puta dnevno; ipak citirani članak, koji je napisao jedan od dvojice vrhunskih istraživača humora u svijetu, izriče da ne postoji stvarna osnova za ovakvu tvrdnju.[5]

Više informacija

Izvori

  1. Laughing: Physiology, Pathology, Psychology, Pathopsychology and Development Frederica Rudolpha Stearnsa, 1972, str. 59-65. ISBN 0398024200
  2. Shultz, T. R., & Horibe, F. (1974). Development of the appreciation of verbal jokes. Developmental Psychology, 10, 13-20.
  3. Olmwake, Louise. "A study of sense of humor: Its relation to sex, age and personal characteristics." Journal of Applied Psychology; Vol. 21 izd. 6, str. 688
  4. Camazine, Deneubourg, Franks, Sneyd, Theraulaz, Bonabeau, Self-Organization in Biological Systems, Princeton University Press, 2003. ISBN 0-691-11624-5 --ISBN 0-691-01211-3 (pbk.) str. 18.
  5. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Preporučena literatura

  • Bachorowski, J.-A., Smoski, M.J., & Owren, M.J. The acoustic features of human laughter. Journal of the Acoustical Society of America, 110 (1581) 2001
• Nepoznat parametar: authorlink
  • Chapman, Antony J.; Foot, Hugh C.; Derks, Peter (urednici), Humor and Laughter: Theory, Research, and Applications, Transaction Publishers, 1996. ISBN 1-56000-837-7. Books.google.com
  • Cousins, Norman, Anatomy of an Illness As Perceived by the Patient, 1979.
  • Davila-Ross, M., Allcock, B., Thomas, C. i Bard K. A. (2011.) Aping expressions? Chimpanzees produce distinct laugh types when responding to laughter of others. Emotion DOI:10.1037/a0022594
  • Fried, I., Wilson, C.L., MacDonald, K.A., and Behnke EJ. Electric current stimulates laughter. Nature, 391:650, 1998 (vidi pacijent A. K.)
  • Goel, V. & Dolan, R. J. The functional anatomy of humor: segregating cognitive and affective components. Nature Neuroscience 3, 237 - 238 (2001).
  • Greig, John Young Thomson, The Psychology of Comedy and Laughter, New York, Dodd, Mead and company, 1923.
  • Marteinson, Peter, On the Problem of the Comic: A Philosophical Study on the Origins of Laughter, Legas Press, Ottawa, 2006. utoronto.ca
  • Miller M, Mangano C, Park Y, Goel R, Plotnick GD, Vogel RA.Impact of cinematic viewing on endothelial function.Heart. 2006. veljača; 92(2):261-2.
  • Provine, R. R., Laughter. American Scientist, V84, 38:45, 1996. ucla.edu
  • • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar format nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
    uključeno u knjigu:
• Nepoznat parametar: chapterurl
• Nepoznat parametar: coauthors
• Parametar chapter nije dopušten u klasi book

Vanjske poveznice