Medine povijesnih sultanata Komora

Medine povijesnih sultanata Komora
Svjetska baština – UNESCO
Medine povijesnih sultanata Komora
Komori
Godina uvrštenja:	2026. (48. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturna baština
Mjerilo:	(iii) (iv)
Ugroženost:	ne
Poveznica:	{{{poveznica}}} UNESCO

Medine povijesnih sultanata Komora je naziv za šest medina (stari grad) povijesnih gradova koji su nastali oko 11. stoljeća i razvili se u gradove-države do 14. ili 15. stoljeća. Na kraju su postali glavna urbana središta više sultanata na otocima Ngazidja (Grande Comore) i Ndzuwani (Anjouan), arhipelag Komori.

Sultanati su dijelili zajednički hijerarhijski sustav društvene organizacije, temeljen na matrilinearnim i matrilokalnim običajima, sustavima dobnih skupina i patrilinearnim islamskim tradicijama koje su i danas žive. Odlikuju ih uske ulice, tradicionalne kuće, džamije, palače i javni prostori koji odražavaju razvoj komorskih sultanata. Ovi otočni urbani oblici i arhitektonski izrazi su rezultat kulturnih razmjena povezanih s migracijama i trgovačkim mrežama Indijskog oceana, ugrađenih u lokalni društveni, geografski i okolišni kontekst. Zbog toga je šest ovih medina upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi 2026. godine.

Povijest i odlike

Komorske medine nude koherentan pregled povijesnih svahili gradova na Komorima, od prve prijestolnice Domonija na Ndzuwaniju, koja datira iz 14. i 15. stoljeća, do posljednje sultanske prijestolnice u Moroniju u 19. stoljeću, na otoku Ngazidji. Šest medina koje su bile glavna sjedišta sultanata na dva otoka, Ngazidja i Ndzuwani, pružaju prikaz geografskog i političkog konteksta arhipelaga u to vrijeme i utjelovljuju važnost i specifičnosti komorskih gradova u kontekstu svahili civilizacije. Otoci Komorskog arhipelaga su odigrali važnu ulogu za europske sile u Indijskom oceanu, posebno za Britaniju, prije nego što ih je kolonizirala Francuska. Napadi s Madagaskara radi pljačke i trgovina robljem također su obilježili posljednja stoljeća i odražavaju se u obrambenim utvrdama ovih gradova.

Datoteka:Moroni City Comoros.JPG

Medina Moronija s Velikom džamijom petka.

Ovi gradovi nisu obnovljeni tijekom omanskog razdoblja, poput Lamua ili Zanzibara, niti su preuređeni tijekom kolonijalnog doba, te je njihov izvorni izgled uvelike očuvan. Tako su sačivani tragovi različitih vrsta građevina i javnih prostora sultanata (palače, džamije, ograđeni prostori (avlije), zavije, grobnice i mauzoleji, itd.). Nadalje, reljefno oblikovana vrata, ukrašene grede, zidovi od koralja i vulkanskog kamena, klupe i trgovi, ali i utvrde, zidovi, te islamski i predislamski vjerski objekti izvanredne su kvalitete i pokazuju kulturnu i umjetničku razmjenu omogućenu plovidbom i pomorskom trgovinom u Indijskom oceanu. Na Ngazidji, gradovi su organizirani oko javnih trgova, bangwe, s njihovim tradicionalnim klupama i monumentalnim trijemovima, gdje se održavaju javni sastanci za upravljanje gradom. Na Ndzuwaniju, palače, džamije, kuće i grobnice grade se oko trgova mpangahari, koji igraju sličnu ulogu. Mpangahari je mjesto za susrete, slavlja i ples, gdje se održavaju javne rasprave i gdje se manifestira autoritet starijih. Ovi trgovi predstavljaju koncept koji je istovremeno društveni, politički i estetski.

Sultanske palače iznimni su primjeri narodnih arhitektonskih tehnika temeljenih na korištenju lokalnih materijala. Nekoliko džamija na Komorima među najstarijima je još uvijek sačuvanim južno od Sahare; džamija Shirazi u Domoniju, vjerojatno osnovana u 12. stoljeću, ali obnovljena u 14. stoljeću, najvažniji je primjer.

UNESCO-ID	Medina	Otok	Površina (ha)	Koordinate	Slika	Bilješke
1768-001	Moroni	Grande Comore	4,48	11.7827°S 43.2545°E / -11.7827; 43.2545 (Moroni)	Velika džamija petka u Moroniju	Medina Moronija obuhvaća dva najbolje očuvana dijela medine, otprilike 70% cijelog starog grada. Oblikovan poput luka okrenutog prema oceanu, uključuje povijesne zgrade okrenute prema moru, isključujući obalnu cestu, skupinu drevnih blokova koji su zadržali izvornu strukturu uličica, te brojne kamene kuće i palače iz doba sultanata. Velika džamija petka u Moroniju, sada najistaknutija značajka urbanog krajolika glavnog grada, ima ploču desno od mihraba iz 1426. godine. Od tada je proširena, a gornji kat s galerijom datira iz 20. stoljeća.
1768-002	N'Tsoudjini	Grande Comore	5,33	11.6539°S 43.2636°E / -11.6539; 43.2636 (N'Tsoudjini)	Vrata mira N'Tsoudjinija	Medina N'Tsoudjinija obuhvaća veći dio okruga Mdrabwani, koji zauzima zapadnu polovicu utvrđenog grada, prije povezanog sa sultanom, i pokriva približno 45% utvrđenog grada. Tu su zidine s četirima starim gradskim vratima, uključujući Vrata mira. Na istoku, uključi samo najnetaknutije dijelove medine do glavne cestu koja presijeca medinu od sjevera prema jugu, prije nego što se suzi prema zapadu.
1768-003	Itsandra	Grande Comore	2,3	11.7558°S 43.2545°E / -11.7558; 43.2545 (Itsandra)		Medina Itsandre najmanja je medina, a uključuje citadelu uzvodno od medine prema jugoistoku. Urbani dio lokaliteta omeđen je ostacima bedema uzduž Nacionalne ceste 1 i četvrti Harimwandji. Perimetar ovog elementa tvori luk kroz povijesni grad, prateći niz drevnih bangwea (tradicionalnih utvrđenih kuća), i širi se prema sjeveru uz obalu kako bi uključio sve najbolje očuvane značajke medine. Pokriva otprilike 30% površine utvrđenog grada.
1768-004	Iconi	Grande Comore	6,95	11.8284°S 43.2326°E / -11.8284; 43.2326 (Iconi)	Ostaci palače Kaviridjeo	Medina Icomnija je najveća i obuhvaća otprilike dvije trećine područja starog grada koje nije bilo okruženo zidinama. Ona uključuje veliki dio središnjeg okruga, Harimwandji, gdje se nalaze najvažniji spomenici. Na sjeveru se proteže uz obalu, dok na jugu perimetar uključuje područja koja okružuju bangwe (utvrđena naselja) koja se protežu južno od grada i najnetaknutije dijelove medine.
1768-005	Mutsamudu	Anjouan	5,31	12.2501°S 44.3999°E / -12.2501; 44.3999 (Mutsamudu)	Islamski mauzolej u medini	Središnji dio medine Mutsamudu djelomično odgovara granicama četvrti Mjihari Harimji, jedne od tri tradicionalne četvrti na koje je podijeljen utvrđeni grad, i sektora citadele na brdu, povezanog drevnim stubištem koje vodi do tvrđave. Područje je sačuvalo svoje urbano tkivo i koncentrira većinu glavnih gradskih obilježja (povijesne trgove, palače) i značajan dio obale. Pokriva otprilike 60% utvrđenog grada.
1768-006	Domoni	Anjouan	6,1	12.3413°S 44.5290°E / -12.3413; 44.5290 (Domoni)	Medina Domonija	Medina Domonija obuhvaća otprilike jednu trećinu unutrašnjosti grada. Zaštićeno područje proteže se od zaljeva prema sjeveru grada i uključuje istočni dio četvrti Harimji, koja sadrži najvažnije značajke, kao i zapadni dio četvrti Momoni, dom najstarijeg dijela grada, s palačama i tradicionalnim vjerskim mjestima. Zatim se proteže uz zaljev Chikirini prema istoku, isključujući područje moderne Džamije Petka, prije nego što stigne do sjeveroistočne četvrti četvrti Maweni.

Poveznice

• Medine Fesa, Marrakecha, Meknesa, Tetuana i Esauira, Maroko
• Stari ksarovi Mauretanije
• Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara, Tanzanija

Izvori

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Medine povijesnih sultanata Komora