Katolička Crkva u Hrvatskoj (lat. Ecclesia Catholica in Croatia) najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj. Dio je sveopće Katoličke Crkve u punom zajedništvu s papom i Rimskom kurijom. Uključuje i Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj. Djelovanje Katolička Crkve u Hrvatskoj koordinira Hrvatska biskupska konferencija u suradnji s apostolskim nuncijem.[1]
Povijest
Katoličanstvo je na hrvatskim prostorima prisutno još od apostolskih vremena; tako se Dalmacija spominje u Djelima apostolskim. Za vrijeme rimske vlasti u hrvatskim zemljama razvijala se katolička crkvena hijerarhija.
Katoličanstvo u Hrvata pojavljuje se oko 641., kada su došli u dodir sa Svetom Stolicom po dolasku papina izaslanika opata Martina.[2] O pokrštenju Hrvata nema puno podataka, ali provodilo se između VII. i početka IX. stoljeća. Osim Hrvata, koji čine većinu katolika u Hrvatskoj, zajednice s većinskim ili znatnim udjelom katolika su Mađari, Nijemci, Česi, Slovaci, Talijani i Slovenci.
Upravna podjela
Podrobniji članak o temi: Katolička upravna podjela Republike HrvatskeCrkva je prostorno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, dok su samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.[1]
Pravni položaj
Podrobniji članak o temi: Ugovori između Svete Stolice i Republike HrvatskeU Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati Katolički vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu (izborni predmet), može osnivati katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama u vidu Vojnoga ordinarijata. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:
- o pravnim pitanjima,
- o suradnji na području odgoja i kulture i
- o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.
Prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj bio je mons. Giulio Einaudi.[3] Trenutni nuncij je mons. Giorgio Lingua.
Školstvo
Djeluju katolički bogoslovni fakulteti (KBF) u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci. U Zagrebu djeluje i Fakultet filozofije i religijskih znanosti pod upravom isusovaca.
Sjemeništa se danas nalaze u Zagrebu (nadbiskupsko i međubiskupijsko), Splitu, Zadru i Sinju.
U Hrvatskoj djeluje 10 katoličkih škola (osnovnih i srednjih) u Rijeci, Zadru, Zagrebu, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku i Sinju.[4]
Crkveni redovi i družbe
U RH danas djeluju različiti crkveni redovi i družbe: franjevci • salezijanci • pavlini • verbiti • benediktinci • ivanovci • karmelićani • isusovci • trapisti • dominikanci. Nekad su djelovali i augustinci.
Klauzure
Na području Hrvatske djeluje 18 ženskih klauzurnih (zatvorenih) samostana:[5]
- osam benediktinskih (Zadar, Cres, Krk, Šibenik, Trogir, Rab, Pag, Hvar)
- pet karmelićanskih (Brezovica, Marija Bistrica, Kloštar Ivanić, Đakovačka Breznica, Gospić.)
- tri klariška (Zagreb, Požega, Split)
- jedan Sestara Pohoda Marijina (Zagreb)
- jedan Kćeri Srca Isusova (Lasinja)
Tradicionalni katolici
U Hrvatskoj postoji i zajednica katoličkih tradicionalista, koji pohađaju pretkoncilsku Tridentsku misu na latinskom jeziku. Ohrabrena papinim motuproprijem Summorum Pontificum iz 2007., skupina zagrebačkih vjernika pokreće inicijativu za obnovom tradicionalne mise, na što je Zagrebačka nadbiskupija 2011. imenovala svećenika koji se pastoralno skrbio o zajednici tradicionalista. Bratstvo sv. Pija 2018. pokreće redovni pastoral u Hrvatskoj.[6]
Statistike
Popisi stanovništva
2001.
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.Prema popisu 2001. u Hrvatskoj je bilo 87,97 % katolika.
2011.
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.Prema podatcima popisa, u Hrvatskoj je bilo 3 697 143 katolika (86,28 %).[7]
Odgoj i prosvjeta
Znanost
Gospodarstvo
Katolička Crkva imala je pionirsku ulogu u nastanku i razvitku hrvatskog turizma na jugu Hrvatske. Hvarsko Higijeničko društvo je među osnivačima imalo biskupa, Jurja Dubokovića, koji mu je bio na čelu. Biskup je da bi se nekako krenulo ustupio dio svoje nekretnine koja je bila svojina njegove obitelji i to je bio prvi hvarski hotel. Među prvim dioničarkama bile su hvarske benediktinke.[8]
Šport
Pojedine (nad)biskupije imaju pastorale za šport, često povezane s pastoralima mladih. Oni koordiniraju različita športska natjecanja, poput Katoličke malonogometne lige Crkve u Hrvata[9], ministrantske i krizmaničke nogometne i odbojkaške lige i inih.
Hrvatska svećenička nogometna selekcija predstavlja Hrvatsku na svećeničkim nogometnim natjecanjima.
Među športskim klubovima proisteklima iz katoličkih zajednica ističu se OK Don Bosco Zagreb i KK Bosco Zagreb, oba iz salezijanskih zajednica mladih.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Catholic Church in Republic of Croatia (Croatia) (eng.) gcatholic.org, osvježeno 22. studenoga 2024.
- ↑ "Crkva u Hrvatskoj". https://benediktinke-zadar.com/cib/hrvatska/crkva-u-hrvatskoj-hrvatski Pristupljeno 4. rujan 2021.
- ↑ "Prvi Apostolski nuncij u Hrvatskoj". Sveta Cecilija (Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet) 62 (2). 1992. ISSN 1849-3106. https://hrcak.srce.hr/clanak/367936
- ↑
- ↑ Nagy, Božidar. 21. studenog – „Pro Orantibus” Svjetski dan klauzurnih redovnica ivanmerz.hr. Postulatura bl. Ivana Merza. Objavljeno 21. studenoga 2024.
- ↑ Mišur, Ivo, 2019.: Katolički tradicionalisti u Hrvatskoj 2008.-2018. Obnova 12 (1): 190. (Hrčak)
- ↑ 4. STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011. (dzs.hr)
- ↑ Zorka Bibić Pilloni: Znamo kako je počeo turizam na našem otoku, ne znamo kako će završiti . Blues za dobri otok. 15. svibnja 2018. Pristupljeno 11. prosinca 2025.
- ↑ U Sisačkoj biskupiji održana 19. Nacionalna završnica Katoličke malonogometne lige Crkve u Hrvata Sisačka biskupija, objavljeno 2. lipnja 2025.
Vanjske poveznice
| ||||||||