Aranjuez

Aranjuez; Real Sitio y Villa de Aranjuez
	Panorama grada s Kraljevskom palačom i ArenomPanorama grada s Kraljevskom palačom i Arenom
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 40°02′N 3°36′W / 40.033°N 3.6°W
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Zajednica Madrida
Pokrajina	Las Vegas
	Vlast
- Gradonačelnik	María José Martínez de la Fuente (2011. — 2015.) (Parti Popularie)
	Površina
- Ukupna	189.1 km²
Visina	494 m
	Stanovništvo (2009.)
- Grad	54.055
- Gustoća	285.9 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	28300 i 28312
	Službena stranica www.aranjuez.es
Zemljovid
	Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid; Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Aranjuez je grad koji se nalazi 48 km južno od Madrida, zajednica Madrida, na ušću rijeke Tagus u rijeku Jarama, 48 km od Toleda. Gradske četvrti su: Centro, Vergel, Olivas, Las Aves, Nuevo Aranjuez, Foso, Moreras i La Montaña.

Četvrti Aranjueza s povijesnim središtem u sredini

Povijest

Aranjuez svoje ime, prema većini, duguje baskijskoj riječi "Arantza" u značenju glog, dok prema drugima ime potječe od latinskog naziva Ara Jovis ili Ara Iovia, što bi značilo Jupiterov oltar.

God. 1178., ovo područje je osvojio Vojni red sv. Jakova, a katolički vladari (supružnici Izabela I. Kastiljska i Ferdinand I. Aragonski) su ga u 16. stoljeću pretvorili u Kraljevsku rezidenciju. Izgradnjom palače za vrijeme Filipa II. postao je proljetnom rezidencijom španjolskih vladara. Ferdinand VI., španjolski kralj, je u 18. stoljeću potaknuo izgradnju grada uz palaču, u kojoj je do tada boravak bio dozvoljen samo kraljevskoj obitelji. God. 1808., upravo je ustanak u gradu Aranjuezu natjerao kralja Karla IV. da abdicira u korist svoga brata, Ferdinanda VII.

Željeznica je doprjela do Aranjueza 1851. godine, što je bila tek druga u Španjolskoj nakon trase Barcelona-Mataró (1848.).

God. 1939., skladatelj Joaquín Rodrigo je skladao Concierto de Aranjuez kojim je proslavio ovo mjesto širom svijeta.

Nakon upisa Kulturnog krajolika Aranjueza na UNESCO-v popis svjetske baštine, turizam je u naglom porastu, a 2005. godine izgrađen je veliki kasino.

Znamenitosti

Kraljevska palača u Aranjuezu (španjolski: Palacio Real de Aranjuez) je rezidencija španjolskih kraljeva koja je otvorena za javnost. Građevinu su u stilu talijanske renesanse dizajnirali Juan Bautista de Toledo i Juan de Herrera, graditelji El Escoriala (Madrid) i Archivo de Indiasa u Sevilli. Njen jedinstveno dizajniran kulturni krajolik s geometrijskim francuskim parkovima, fontanama, šumama i delikatnom arhitekturom, upisan je 2001. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer tristogodišnjeg apsolutističkog oblikovanja pejzaža u duhu prosvjetiteljstva^[1].

Kraljevska palača noću
Vrt Kraljevića
Kineski paviljoni u Vrtu kraljevića
Apolonova fontana
Hram na ruskom brdu (Templete de la Montaña Rusa)
Kaskade kastanjeta (Cascada de las Castañuelas)
Fontana Mariblanca
Bavarska palača Sivlela
Crkva sv. Antuna
Palača Deleite, danas starački dom

Gospodarstvo

Glavna gospodarska grana grada je oduvijek bio turizam koji je samo od 2001. do 2004. godine porastao za 22%. U njegovoj plodnoj okolici uzgajaju se: pšenica, šparoge, jagode, vinova loza i dinje. Od insudtrije u gradu se nalaze tvornice deterđenata (Level Brothers), računala (Indra) i elektro materijala (Bosch), foto materijala (Agfa), farmacijskih proizvoda, boja i bijelila, te prerada šečera i ulja. Većinom su smještene uz željezničku postaju ili industrijski park "Gonzalo Chacón" , na jugu grada.