Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Silbo Gomero: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'
 
Redak 20: Redak 20:
{{izvori}}
{{izvori}}
* Ramón Trujillo, ''[http://silbo-gomero.com/pconcan_Silbo_Gomero.pdf EL SILBO GOMERO. Materiales didácticos]'', Consejería de Educación, Cultura y Deportes del Gobierno de Canarias (es). {{ISBN|84-689-2610-8}} {{špa oznaka}}
* Ramón Trujillo, ''[http://silbo-gomero.com/pconcan_Silbo_Gomero.pdf EL SILBO GOMERO. Materiales didácticos]'', Consejería de Educación, Cultura y Deportes del Gobierno de Canarias (es). {{ISBN|84-689-2610-8}} {{špa oznaka}}
*Julien Meyer, ''[http://www.lab.upc.es/~julien/Meyer2005.pdf “Description typologique et intelligibilité des langues sifflées, approche linguistique et bioacoustique”]'', doktorska disertacija, Université Lyon 2. {{fr}}
*Julien Meyer, ''[http://www.lab.upc.es/~julien/Meyer2005.pdf “Description typologique et intelligibilité des langues sifflées, approche linguistique et bioacoustique”]'', doktorska disertacija, Université Lyon 2. {{fra oznaka}}
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:06

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Silbo Gomero (španjolski za „Zviždanje Gomera”), poznato i kao samo el silbo („zvižduk”), je zviždući jezik kojim govore stanovnici kanarskog otoka La Gomera kako bi se sporazumjevali preko dubokih klanaca i uskih dolina (gullies) koji preovladavaju cijelim otokom[1]. Iako se prenosi samo majstorovim naukovanjem učenika, on je jedini zviždući jezik koji se u potpunosti razvio i koristi ga velika zajednica (više od 22.000 stanovnika). Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. god.[2].

Primjer uskih dolina La Gomere preko kojih se stanovnici sporazumijevaju zviždanjem.

Silbo Gomero replicira otočki maternji jezik (kastiljanski španjolski) tako što se svaki samoglasnik ili suglasnik zamjenjuje zviždukom: dva različita zvižduka zamijenjuju pet španjolskih vokala, a tu su i četiri zvižduka za suglasnike. Zvižduci se mogu razlikovati prema visini i prema tomu jesu li isprekidani ili kontinuirani. S praksom, zviždač (silbador) može prenijeti bilo koju poruku. Neke lokalne varijacije čak ukazuju na njihovo podrijetlo.

Uči se u školama od 1999. godine i razumiju ga gotovo svi otočani i prakticira ga velika većina, osobito najstariji i mladi. Također, koristi se za vrijeme svečanosti i ceremonija, uključujući i vjerske prigode.

Da bi se spriječio njegov nestanak, poput ostalih zviždućih jezika na Kanarima, važno je učiniti više za prijenos i promicanje Silbo Gomera kao nematerijalne kulturne baštine stanovnika La Gomere i Kanarskog otočja u cjelini[2].

Izvori

  1. ↑ R. G. Busnel i A. Classe, Whistled Languages, Springer-VerlagA, 1976. ISBN 0-387-07713-8
  2. ↑ 2,0 2,1 Whistled language of the island of La Gomera (Canary Islands), the Silbo Gomero na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 15. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Silbo_Gomero&oldid=593227"