Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Siega Verde: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
 
Redak 32: Redak 32:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


* [http://www.siegaverde.es/ Službena stranica Siega Verde] {{es}} {{eng oznaka}}
* [http://www.siegaverde.es/ Službena stranica Siega Verde] {{špa oznaka}} {{eng oznaka}}
* [http://www.celtiberia.net/verlugar.asp?id=716 Siega Verde na Celtiberia.net] {{es}}
* [http://www.celtiberia.net/verlugar.asp?id=716 Siega Verde na Celtiberia.net] {{špa oznaka}}


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:25

Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde
Svjetska baština – UNESCO
Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde
Portugal Španjolska


Siega Verde na zemljovidu Španjolska
Siega Verde
Siega Verde
Lokacija Siega Verdea u Španjolskoj
Godina uvrštenja: 1998. (22. zasjedanje)
prošireno 2010.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/866 UNESCO

Siega Verde je arheološki prapovijesni lokalitet u Španjolskoj (općina Villar de la Yegua, Salamanca), koju čine stjenovite litice nastale fluvijalnom erozijom; zabačeni ruralni krajolik koji je poznat po Paleolitskim petroglifima i crtežima. Siega Verde i susjedni arheološki lokalitet u Portugalu, Foz Côa, su 2010. god. zajedno proglašeni UNESCOvom svjetskom baštinom kao "najveći lokalitet paleolitske umjentosti na otvorenom, na svijetu".

Mnogi petroglifi se nalaze na obalama rijeke Águeda
Uvećan detalj bivolje glave sa slike desno

Opis

Lokalitet Siega Verde se proteže oko 4,5 km duž doline rijeke Águeda, a otkrio ga je profesor Manuel Santoja y Rosario Pérez 1988. godine. Stotine ploča s prikazom tisuća životinjskih figura (oko 440) predstavljaju izvanredan sklop paleolitske umjetnosti iberijskog poluotoka na otvorenom. One su najbolji prikaz ikonografskih tema i organizacije paleolitske špiljske umjetnosti koja je primijenjena na otvorenom prostoru i pomaže nam bolje razumjeti cijeli paleolit.

Arheološkim iskapanjima pronađeni su bogati nalazi iz ranog Gravetijena (prije 22,000 godina) i kasnog Magdalena (između 16,500 i 14,000 godina). Petroglifi su dokaz početaka ljudske kreativnosti na početku kulturnog razvoja i čine nezamjenjiv izvor za razumijevanje paleolitske umjetnosti.

Poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Prapovijesna umjetnost Siega Verdea
v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

v •  • u
Prapovijesna umjetnost
Paleolitička umjetnost
Mezolitička umjetnost
Neolitička umjetnost
Umjetnost metalnog doba
<<
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Siega_Verde&oldid=587531"