Misterij Elxa: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Misterij Elxa'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
<!--'''Misterij Elxa'''-->{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Misterij Elxa
|ime baštine = Misterij Elxa
|slika = Misterio de Elche, La Mangrana.JPG
|slika = Misterio de Elche, La Mangrana.JPG

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 12:32

Misterij Elxa
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Misterij Elxa
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2008.
ID: 00018
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Misterij Elxa (valencijski katalonski: Misteri d'Elx, španjolski: Misterio de Elche) je crkvena drama grada Elchea. To je sveta glazbena drama o smrti, uznesenju i krunidbi Blažene Djevice Marije. Izvodi se od 15. stoljeća u bazilici Svete Marije od Elchea uz posebnu dozvolu pape[1].

Bazilika Svete Marije od Elchea
Rukopis Misterija Elxa iz 1709. god.

Predstava živi svjedočanstvo europskog vjerskog kazališta iz srednjeg vijeka kao srednjovjekovna kultura pobožnosti Djevici Mariji koji je bio pod utjecajem bizantskog obreda. Misteriozno djelo, koje se u cijelosti pjeva, prikazuje se u dva čina 14. i 15. kolovoza. Oni prikazuju smrt i krunidbu Bogorodice u nizu scena i srodnim slikama: smrt Bogorodice, noćna povorka koju slijedi stotine sudionika koji nose svijeće, te jutarnja procesija, poslijepodne pogrebna povorka na ulicama Elchea i izvedba ukopa, Uznesenja i krunidbe u bazilici. Pozornica je organizirana u vodoravnom položaju „Zemlje” i okomito ka „Nebu”, što je karakteristika srednjovjekovnih misterija. Drevni zračni stroj se koristi kako bi se osnažio spektakl pomoću specijalnih efekata (npr. Uznesenje gospino u zlatnom naru koji se otvara poput palme; slika desno). Tekst, sačuvan u zbirkama koje datiraju od 1625. god. na valencijskom jeziku, s nekoliko dijelova na latinskom jeziku. Srednjovjekovne pjesme izmjenjuju se s pjesmama iz razdoblja renesanse i baroka. Predstava je odraz kulturnih i jezičnih identiteta naroda Valencije, te uključuje svake godine oko 300 volontera i privlači cijelu gradsku populaciju kao glumce, pjevače, redatelje, graditelje pozernices, krojače i upravitelje, te kao radnike na pripremama koje traju tijekom cijele godine[2].

Izvori

  1. ↑ Objava UNESCO-ve zaštite (eng.) Preuzeto 18. travnja 2014.
  2. ↑ Mystery play of Elche na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 18. travnja 2014.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Misterij_Elxa&oldid=671061"