Porečka i Pulska biskupija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir biskupija | |||
|ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis'' | |ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis'' | ||
|slika = | |slika = | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
|metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]] | |metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]] | ||
|površina = 2 839 | |površina = 2 839 | ||
|populacija =168.699 ( | |populacija =168.699 (2004.) | ||
|župe = 134 | |župe = 134 | ||
|crkve = | |crkve = | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
|nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija | |nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija | ||
|nadnevak uzdignuća = | |nadnevak uzdignuća = | ||
|promjena statusa = [[30. lipnja]] [[1828.]] spojena s Pulskom biskupijom | |promjena statusa = [[30. lipnja]] [[kršćanstvo u 1828.|1828.]] spojena s Pulskom biskupijom | ||
|podjedinice = | |podjedinice = | ||
|katedrala = [[Eufrazijeva bazilika|Katedrala Uznesenja Marijina]] | |katedrala = [[Eufrazijeva bazilika|Katedrala Uznesenja Marijina]] | ||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
|generalni vikar = | |generalni vikar = | ||
|službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica] | |službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica] | ||
|stanje od = | |stanje od = 11. srpnja 2020. | ||
}} | }} | ||
'''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula|Puli]]. [[Sufragan|Sufraganska]] je biskupija [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]]. <ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref> | '''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula|Puli]]. [[Sufragan|Sufraganska]] je biskupija [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]]. <ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref> | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko–koparska biskupija|Tršćansko–koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref> | Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko–koparska biskupija|Tršćansko–koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref> | ||
15. lipnja 1942. biskup [[Raffaelo Radossi] osnovao je župu sv. Josipa u Puli, između staroga dijela grada i župe sv. Pavla. Župna crkva bila je adaptirana stara kućica u vlasništvu franjevaca Padovanske provincije, koju su pretvorili u kapelu sa zvonikom na preslicu 21. siječnja 1940., a koju su potom proširili i povezali sa samostanom, koji su vodili od 1927. Nakon što su osnovali župu, franjevci su nastojali izgraditi jedino svetište sv. Josipa na području biskupije, no rat ih je spriječio u nakani. Crkva i samostan od 15. rujna 1947. pripadaju franjevcima Provincije sv. Jeronima iz Zagreba.<ref>Zdenko Galić: [https://www.glas-koncila.hr/zupna-crkva-sv-josipa-u-puli-izgradnju-biskupijskoga-svetista-sprijecio-je-rat/ ''ŽUPNA CRKVA SV. JOSIPA U PULI Izgradnju biskupijskoga svetišta spriječio je rat. Pula i okolica (11) '']. Glas Koncila. 22. studenoga 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.</ref> | |||
Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula|bule]] pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija|Novigradu]]. | Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula|bule]] pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija|Novigradu]]. | ||
Posljednja izmjena od 30. studeni 2025. u 21:07
| Porečka i Pulska biskupija Dioecesis Parentina et Polensis | |
|---|---|
| Područje | |
| Država | Hrvatska |
| Metropolija | Riječka |
| Statistika | |
| Površina | 2 839 km2 |
| Katolici | 168.699 (2004.) |
| Župe | 134 |
| Podatci | |
| Obred | latinski |
| Osnovana | 3. stoljeće kao Porečka biskupija |
| Promjena statusa | 30. lipnja 1828. spojena s Pulskom biskupijom |
| Katedrala | Katedrala Uznesenja Marijina |
| Konkatedrala | Katedrala Uznesenja Marijina u Puli |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | apostolski upravitelj Dražen Kutleša |
| Ostalo | |
| Službene stranice | Službena stranica |
| Stanje od | 11. srpnja 2020. |
Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli. Sufraganska je biskupija Riječke nadbiskupije. [1]
Povijest
Utemeljena je u 3. stoljeću, kao Porečka biskupija, a danas je sjedinjena s povijesnom Pulskom biskupijom, iz 6. st.. Ujedinjavanje Porečke biskupije i Pulske biskupije zbilo se 9. svibnja 1830., na osnovi bule pape Leona XII. Locum beati Petri od 30. lipnja 1828. godine.[1]
Tom su bulom ukinute Novigradska, Rapska i Osorska biskupija, čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: Tršćansko–koparska, Porečko-pulska i Krčka biskupija. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak župa i kapelanija. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, franjevce opservante venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.[2]
15. lipnja 1942. biskup [[Raffaelo Radossi] osnovao je župu sv. Josipa u Puli, između staroga dijela grada i župe sv. Pavla. Župna crkva bila je adaptirana stara kućica u vlasništvu franjevaca Padovanske provincije, koju su pretvorili u kapelu sa zvonikom na preslicu 21. siječnja 1940., a koju su potom proširili i povezali sa samostanom, koji su vodili od 1927. Nakon što su osnovali župu, franjevci su nastojali izgraditi jedino svetište sv. Josipa na području biskupije, no rat ih je spriječio u nakani. Crkva i samostan od 15. rujna 1947. pripadaju franjevcima Provincije sv. Jeronima iz Zagreba.[3]
Kad su nakon 1945. od Tršćanske biskupije odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je Pazinska apostolska administratura. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen Koparskoj biskupiji, a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem bule pape Pavla VI. Primis saeculi od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama Istarske županije osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi (Cissanska biskupija, VI–VIII.st.), Pićnu i Novigradu.
Organizacija
Sjedište joj je u Poreču i u Puli. Biskupija se dijeli na devet dekanata: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.[1]
Biskupi
Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su:[1]
- Antun Peteani (1827.–57.)
- Juraj Dobrila (1857.–75.)
- Ivan Nepomuk Glavina (1878.–82.)
- Alojzije Marija Zorn (1882.–83.)
- Ivan Krstitelj Flapp (1884.–1912.)
- Trifun Pederzolli (1913.–41.)
- Rafael Mario Radossi (1941.–47.)
Pazinski apostolski administratori bili su:[1]
- Mihael Toroš (1947.–49.)
- Dragutin Nežić (1949.–60.)
Nakon 1960. porečko-pulski biskupi bili su: [1]
- Dragutin Nežić 1960.–84.
- Antun Bogetić (1984.–97.)
- Ivan Milovan (1997.-2012.)
- Dražen Kutleša (2012.-2020.)
- Dražen Kutleša (apostolski upravitelj) (od 2020.)
Poznati svećenici
- Juraj Dobrila, biskup
- Antun Bogetić, biskup i misionar
- Matko Mandić, prezbiter
- Miroslav Bulešić, prezbiter i mučenik
Vjerske manifestacije
U svibnju se svake godine, počevši od 1997., u Vodnjanu održava Dječji festival duhovne glazbe Iskrice.
Poznata svetišta
Vidi još
Izvori
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Istrapedia R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)
- ↑ Časopis za suvremenu povijest Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914.-1918.), 3. (2009), str. 767-768
- ↑ Zdenko Galić: ŽUPNA CRKVA SV. JOSIPA U PULI Izgradnju biskupijskoga svetišta spriječio je rat. Pula i okolica (11) . Glas Koncila. 22. studenoga 2025. Pristupljeno 30. studenoga 2025.
Vanjske poveznice
- Porečka i Pulska biskupija Popisi biskupa
- Catholic-Hierarchy Poreč i Pula (Diocese) (engleski)
| |||||||||||||||||||||||