| Srijemska biskupija Dioecesis Sirmiensis | |
|---|---|
| Područje | |
| Država | Hrvatska, Srbija |
| Metropolija | Đakovačko-osječka |
| Statistika | |
| Površina | 3.766 km2 |
| Katolici | 50.000 |
| Podatci | |
| Obred | Latinski |
| Promjena statusa | 18. lipnja 2008. ponovno osamostaljena |
| Katedrala | Katedrala sv. Dimitrija |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | mons. Đuro Gašparović |
| Generalni vikar | mons. Eduard Španović |
| Ostalo | |
| Službene stranice | http://www.srijembiskupija.rs |
| Stanje od | 13. srpnja 2015. |
Srijemska biskupija je biskupija u Srbiji. Obuhvaća dio Vojvodine i dio Beograda.
Zemljopisni smještaj
Biskupija obuhvaća područje čitavoga istočnog Srijema s gradom Petrovaradinom (Novi Sad priprada Subotičkoj biskupiji) u današnjoj Vojvodini, ali i župe koje se danas nalaze izvan granica te pokrajine u Srbiji (Zemun i Novi Beograd).
Povijest
1223. je prva godina spomena katolika u istočnom Srijemu, kao i same Srijemske biskupije. Tada se spominje katolička župa. 1229. nadbiskup kalačke nadbiskupije Ugrin je dobio od Svete Stolice dopuštenje uspostaviti Srijemsku biskupiju. Odluka o stvaranju posebne biskupije obrazložena je potrebama potreba misionarskoga širenja, na temelju crkvenoga sustava Ugarske, iz Bačke na jug i istok. Sjedište Srijemske biskupije se je nalazilo između današnje Kamenice i Banoštora, na sjevernim padinama Fruške gore. U sjedištu je bila crkva i sjedište kaptola. Kaptol u Sv. Irineju je imao prepošta. Od 1254. godine srijemski se biskupi neprekidno spominju u popisu prelata u dignitarijima kraljevskih isprava. Tijekom 13. i 14. stoljeća, Srijemska biskupija je obuhvaćala i neka ozemlja južno od Save. Veličina ozemlja za koji je bila nadležna izvan Srijema nije poznata, zbog toga što je to bilo rubno područje katoličanstva odnosno sama biskupija je bila misionarska. Sjedište kaptola i drugo biskupijsko središte nalazilo se je na otoku Save.[1]
Bulom pape Klementa XIV. "Universi orbis Ecclesiis" od 9. srpnja 1773., spojene su Bosanska i Srijemska biskupija, i otad je nosila ime Srijemska biskupija", nastala je proširena Srijemska biskupija.
18. studenog 1963. promijenjeno joj je ime u "Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija", često skraćeno nazivana "Đakovačka i Srijemska" ili "Đakovačko-srijemskom" biskupijom.
18. lipnja 2008. odlukom pape Benedikta XVI. ponovno je uspostavljena Srijemska biskupija. Za prvog je biskupa ponovno osamostaljene biskupije papa postavio mons. Đuru Gašparovića, koji je do tada bio pomoćnim biskupom Đakovačko-srijemske biskupije.[2] Prema papinoj odluci, Srijemska biskupija pripada Đakovačko-osječkoj metropoliji, ali srijemski biskup nije član Hrvatske biskupske konferencije, već Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu.Sama biskupija podjeljena je na tri dekanata Srijemsko mitrovački, Petrovaradinski i Zemunski.
Popis župa Srijemske biskupije
Srijemsko mitrovački dekanat [3]
- Katedralna župa sv. Dimitrija, đakona i mučenika, Srijemska Mitrovica
- Župa sv. Katarine, Sot
- Župa Presvetog srca Isusova, Šid
- Župa Uzvišenja svetog Križa, Ruma
- Župa sv. Ivana Nepomuka, Putinci
- Župa sv. Antuna Padovanskog, Nikinci
- Župa sv. Roka, Morović
- Župa sv. Ane, Laćarak
- Župa Presvetog Trojstva, Kukujevci
- Župa Svi Svetih, Irig
- Župa sv. Klementa, Hrtkovci
- Župa sv. Ivana Nepomuka, Gibarac
- Župa Čalma - nominalna
- Župa sv.Mihaela, Erdevik
Petrovaradinski dekanat [4]
- Župa sv. Barbare, Beočin
- Župa sv. Josipa, Čerević
- Župa sv. Rudolfa, Banoštor - nominalna
- Župa sv. Jurja, Pertovaradin I.
- Župa Uzvišenja svetog Križa, Petrovaradin II.
- Župa sv. Roka, Petrovaradin III.
- Župa Našašća svetog Križa, Srijemska Kamenica
- Župa Presvetog Trojstva, Srijemski Karlovci
- Biskupijsko svetište Majke Božje snježne - Tekije
- Kapela mira - Srijemski Karlovci
Zemunski dekanat [5]
- Župa sv. Terezije od Djeteta Isusa, Beška
- Župa sv. Jurja, Golubinci
- Župa sv. Petra, Inđija
- Župa sv. Ane, Maradik
- Župa Rođenja BDM, Novi Banovci
- Župa sv. Ivana Kapistrana, Novi Beograd
- Župa sv. Mihaela, Novi Slankamen
- Župa presvetog Trojstva, Surčin
- Župa Uznesenja BDM, Zemun
Poznati svećenici
Poznati svećenici koji su djelovali u ovoj biskupiji, bilo po svom svećenićkom radu, bilo po inim područjima ljudskog djelovanja (znanost, prosvjeta, politika).
- Petar Bakić, biskup
- Josip Juraj Strossmayer, biskup
- Miroljub Ante Evetović, narodni preporoditelj bačkih Hrvata
- Josip Gunčević, profesor teologije, ubijen 1945.
- Emerik Gašić, povjesničar
- Jeronim Andrić, pisac prve knjige pastoralne teologije u Hrvata
- Pero Ivanišić Crnkovački, crkveni glazbenik i skladatelj
- Stjepan Lovrić, crkveni glazbenik i skladatelj
- Ilija Okrugić, pjesnik
- Mitar Dragutinac, pjesnik
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Hrvatska riječ (Marko Tucakov): 275. obljetnica župe u Srijemskoj Kamenici . ZKVH. 24. svibnja 2021. Pristupljeno 14. prosinca 2025.
- ↑ Radio-Subotica Ponovno uspostavljena Srijemska biskupija, 19. lipnja 2008.
- ↑ Srijemska biskupija, Popis župa.
- ↑ Srijemska biskupija, Popis župa.
- ↑ Srijemska biskupija, Popis župa.