Doñana: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Doñana'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Doñana'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Nacionalni park Doñana
|ime mjesta = Nacionalni park Doñana
|slika = Wetlands in Donana.jpg
|slika = Wetlands in Donana.jpg
Redak 18: Redak 18:
'''Nacionalni park Doñana''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional de Doñana'') poznat i kao '''Coto de Doñana''' je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj [[Španjolska|Španjolskoj]], u pokrajinama [[Huelva]] and [[Seville]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Andaluzija]]. Prostire se na preko 543&nbsp;km² [[močvara|močvarnog tla]], plitkih [[potok]]a i pješčanih [[dine|dina]] područja [[delta|delte]] rijeke [[Guadalquivir]] u [[Atlanski ocean]].
'''Nacionalni park Doñana''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional de Doñana'') poznat i kao '''Coto de Doñana''' je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj [[Španjolska|Španjolskoj]], u pokrajinama [[Huelva]] and [[Seville]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Andaluzija]]. Prostire se na preko 543&nbsp;km² [[močvara|močvarnog tla]], plitkih [[potok]]a i pješčanih [[dine|dina]] područja [[delta|delte]] rijeke [[Guadalquivir]] u [[Atlanski ocean]].


Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća<ref>[http://www.pastorayreina.com/portal/modules/tinycontent/index.php?id=21 Povijest Doñana] {{es}}</ref>.
Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća<ref>[http://www.pastorayreina.com/portal/modules/tinycontent/index.php?id=21 Povijest Doñana] {{špa oznaka}}</ref>.
[[Slika:Doñana La Pajarera.jpg|mini|lijevo|<center>Ptice u parku Doñana]]
[[Slika:Doñana La Pajarera.jpg|mini|lijevo|<center>Ptice u parku Doñana]]
[[Slika:Guadalquivir mouth.JPG|mini|245px|<center>[[Delta]] rijeke [[Guadalquivir]]]]
[[Slika:Guadalquivir mouth.JPG|mini|245px|<center>[[Delta]] rijeke [[Guadalquivir]]]]

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:25

Nacionalni park Doñana
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Nacionalni park Doñana
Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska


Lokacija NP Doñana u Španjolskoj
Godina uvrštenja: 1994. (18. zasjedanje) prošireno 2005.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix, x
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/685 UNESCO

Nacionalni park Doñana (španjolski: Parque Nacional de Doñana) poznat i kao Coto de Doñana je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj Španjolskoj, u pokrajinama Huelva and Seville, španjolske autonomne zajednice Andaluzija. Prostire se na preko 543 km² močvarnog tla, plitkih potoka i pješčanih dina područja delte rijeke Guadalquivir u Atlanski ocean.

Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća[1].

Datoteka:Doñana La Pajarera.jpg
Ptice u parku Doñana
Pogreška pri izradbi sličice:
Delta rijeke Guadalquivir

Povijest

God. 1963. WWF je osnivao životinjski rezervat otkupivši dio područja Doñana od španjolske vlade koja je planirala isušiti močvaru i organizirati deltu rijeke Guadalqivir za navodnjavanje velikog poljoprovrednog područja i proširenje turističke obale. God. 1989. ipak je osnovan Nacionalni park Doñana pod upravom oblasne vlade, koji je fizički spojen s parkom prirode Camargue.

Nacionalni park Doñana je 1994. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao rezervat biosfere koji je prepoznala i Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih područja.

God. 1998. parku je zaprijetila velika opasnost od velikim prosipanjem metalnog otpada iz rezervoara rudnika Aznalcollar u rijeku Guadaliamar koja teče kroz park, ali je otpad skrenut rijekom Guadalquivir iz parka.

Bioraznolikost

Park ima bioraznolikost jedinstvenu u Europi s velikom raznolikošću ekosustava u kojem obitava veliki broj ptica selica, jelena damjaka, španjolskih crvenih jelena, divljih svinja, europskih jazavaca, egipatskih mungosa, i ugroženih vrsta kao što je španjolski kraljevski orao i iberijski ris, najugroženija europska mačka za koju je ovo područje postalo posljednje utočište.

Tijekom 19. stoljeća, pa sve do 1950-ih, na ovom području su lutala i krda arapskih deva koje su pobjegle iz ergele markiza de Molina koji ih je 1829. godine doveo kako bi ih koristio za prijevoz robe[2].

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Doñana.
  1. ↑ Povijest Doñana (špa.)
  2. ↑ Abel Chapman i Walter John Buck, Unexplored Spain, 1910., New York: E. Arnold. str. 275–282.
  • Juan Antonio Fernández, Doñana, Spain's Wildlife Wilderness, Taplinger Publishing Company, New York, 1974., ISBN 0-8008-8324-1

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Doñana&oldid=587536"