Zgrada Realne gimnazije u Tuzli je bila povijesna građevina. Nije proglašena nacionalnim spomenikom BiH [1] Na popis spomenika nije uvrštena jer navodno nije udovoljavala uvjetima. Raritetni je spomenik kulture. [2]
Povijest
Ustanova realne gimnazije osnovana je 12. rujna 1899. godine[3] odlukom Gradskog vijeća Tuzle. Svečano je otvorena u zgradi Ruždije[4] i s radom je počela 14. rujna.[5] Privremeno je smještena u zgradi Ruždije (podignuta 1883.), a u prizemlju je bila Muslimanska štedionica. Preselila se šest godina poslije u vlastitu zgradu, podignutu blizu budućeg Doma zdravlja.[6] Građevinski zahvat zgrade Velike gimnazije napravilo je poduzeće mjesnih Talijana Kompanija Cordignano i Candotti. Sagrađena je u austro-ugarskom vremenu 1905. godine. Zgrada je višekatnica.[7]
Bila je dijelom spomeničke cjeline (katolička crkva iz 1893. i dr.) koja je sa sličnim građevinama tvorila pravu prostornu galeriju graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na austro-ugarskoj urbanističkoj matrici. Zgrada je pogođena slijeganjem tla zbog koje je oštećen niz značajnih građevina. [2]Zbog toga je razloga zatvorena za daljnju uporabu listopada 1961. godine, a ustanova Realna gimnazija preselila je u zgradu Klostera,[6] iz koje je gimnazija iselila i smještena u novu zgradu 1968. godine.[4]
Slijeganje tla bila je izlika gradskim vlastima da se ruši staru zgradu gimnazije, te se ne zna šta će se na tom prostoru graditi. Sumnjalo se u opravdanost rušenja i nemogućnost renoviranja. Upitnim se smatra tvrdnja da je rušenje plod stručne analize i glasni su komentari da je to odluka pojedinaca iz vlasti koji po Tuzli godinama čine čistku objekata koji su vrijedna spomenička i kulturna baština. Stihijske radnje opustošile su kulturni fundus poput nekadašnje Pošte, Kamenog suda, Općine i drugih u središtu grada, zbog čega gubi staru fizionomiju i postaje primjerom svojevrsna urbicida, prekidanje s tradicijom, kao da je cilj da se sruši sve što je starina i sagradi novo kao da povijest Tuzle mora početi s dolaskom recentnih garnitura na vlasti.[2]
Izvori
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenicima (pristupljeno 13. travnja 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (boš.) Klix.ba Mirza Bošnjak: Rušenjem zgrade nekadašnje općine u Tuzli uništava se raritetni spomenik kulture, komentar Mijo Franković 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)
- ↑ Državna realna gimnazija u Tuzli, Spomenica četrdesetogodišnjice Tuzlanske gimnazije 1899-1939., Štamparija Riste Sekulića, Tuzla, 1939.
- ↑ 4,0 4,1 (boš.) Gimnazija Meša Selimović Vijesti detalji: 120 godina Gimnazije Tuzla (pristupljeno 14. travnja 2020.)
- ↑ (boš.) Tuzla - grad i ljudi Istorija jedne gradjevine...Istorija jedne ulice..., 7. rujna 2019. (pristupljeno 14. travnja 2020.)
- ↑ 6,0 6,1 (boš.) Radio Kameleon Bahrija Habul: Tuzla za početnike: Monarhija gradi Tuzlu i priča o Klosteru, 14. siječnja 2017. (pristupljeno 13. travnja 2020.)
- ↑ (boš.) Radio Kameleon Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)