Zemljopis u Sloveniji ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Slovenski zemljopisci su zaposleni u pedagoškim službama, hidrometeorološkim centrima, u turizmu, prostornom planiranju, statistici, novinarstvu i na puno drugih područja rada. Najpoznatije zemljopisne organizacije u Sloveniji su Geografski inštitut Antona Melika, Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU, Oddelek za geografijo Univerze v Ljubljani te krovni strukovni Zveza geografov Slovenije (prije Zveza geografskih društev Slovenije). Slovenski zemljopisci su također dobili mogućnost dobivanja licencije za izradu prostornih planova.
Zemljopisna znanost u Sloveniji ima veliki društveni značaj: podučava se u osnovnim i srednjim školama, zemljopisci se obrazuju u Ljubljani (Odjel za zemljopis Filozofskog fakulteta; Pedagoški fakultet), Kopru (Fakultet za humanističke znanosti) i Mariboru (Odjel za zemljopis Pedagoškog fakulteta). Akademskim zemljopisom u Sloveniji se posebice bavi Zemljopisni institut Antona Melika ZIC SAZU.
Među slovenskim znanstvenicima i profesorima zemljopisa najznačajniji su: Artur Gavazzi, Anton Melik, Svetozar Ilešič, Ivan Gams, Darko Radinja, Igor Vrišer, Drago Perko, Dušan Plut, Anton Gosar, Milan Orožen Adamič, Jernej Zupančič, Matej Gabrovec, Maja Topole, Karel Natek, Igor Žiberna, Franci Petek, Milan Natek, Drago Meze, Milan Šifrer, Jurij Kunaver, Vladimir Klemenčič, Marijan M. Klemenčič, Andrej Černe, Andrej Mihevc, Marko Krevs, Franc Lovrenčak, Darko Ogrin, Metka Špes, Marjan Ravbar, Vladimir Drozg, Ana Vovk Korže, Lučka Lorber itd.
Povijest
Prvi značajniji zemljopisac bio je Janez Vajkard Valvasor koji je 1689. godine u djelu Die Ehre des Herzogthmus Crain zapisao mnoštvo zemljopisnih podataka s područja društvenog zemljopisa. Prvi važni zemljovid Vojvodine Kranjske izradio je u 18. stoljeću Dizma Florjančič. Važna povijesna prekretnica dogodila se osnutkom zemljopisnog odjela na ljubljanskom sveučilištu u akademskoj godini 1920./21 koju je prvi vodio hrvatski zemljopisac talijanskog podrijetla Artur Gavazzi, a nakon njega najistaknutiji slovenski zemljopisac Anton Melik. Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1946. godine, pod okriljem Slovenske akademije znanosti i umjetnosti osnovan je Geografski inštitut Antona Melika, iste godine i Zemljepisni muzej koji je do danas ostao dio Melikovog instituta. Za slovenski zemljopis važan je doprinos amaterskih istraživača.