Zemljodilska stranka je bila politička stranka iz Kraljevine SHS.
Osnovana je 1920., uoči izbora za Konstituantu koji su se trebali održati 28. studenog.
Politički je naginjala vladajućoj stranci u Srbiji, Radikalnoj stranci, što je bilo vidljivo među ostalim iz njene retorike o "interesima države" i "narodnom jedinstvu".[1] Od 1924. je otvoreno postala frakcijom te stranke u Subotici.
Cilj postojanja te stranke je bilo razbijanja biračkog tijela bačkih bunjevačkih Hrvata, odnosno spriječiti ikakvo njihovo vezivanje uz hrvatske i katoličke stranke. To je činila na način da veže uz Radikalnu stranku nacionalno neopredijeljene bačke bunjevačke i šokačke Hrvate: one koji se nisu osjećali Hrvatima niti se osjećali Srbima. Oko sebe je okupila Bunjevce koji su bili zemljoposjednici [2].
Zbog takvog načina rada srbijanske vlasti su je protežirale. Ipak, stranka je uspjela nekako djelovati samo u Subotičkom kotaru.
Zbilja je bila da su Bunjevci i Šokci jasno pokazali da su Hrvati, svrstavanjem uz Bunjevačko-šokačku stranku, za koju se znalo da se oko nje okupljaju Bunjevci i Šokci koji su jasno isticali svoje hrvatstvo, To se odrazilo i u Subotičkom kotaru, jedinom gdje se Zemljodilska stranka uspjela nekako organizirati. U tom je kotaru i Radikalna stranka priznala vodeći utjecaj Bunjevačko-šokačke stranke na izborima za Konstituantu 1920.. Stoga je u Skupštinu dala jednog zastupnika, svog čelnika, Ivana Crnkovića. Zemljodilska stranka je u Subotici 1920. bila treća po rezultatima, iza Bunjevačko-šokačke stranke i Komunističke partije, a ispred radikala i Hrvatske pučke stranke.
Izvori
- Časopis za suvremenu povijest Robert Skenderović: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926.
- ↑ (srpski) Subotica nekada Stevan Mačković: Crtice iz života tri subotičke matice
O razlozima za njeno formiranje 1922. godine se kaže da je stvorena: "Kada se uvidjelo da vodstvo Bunjevačko-šokačke stranke ne vodi politiku koja bi odgovarala interesima naše države i narodnog jedinstva." - ↑ (srp.) Centar za politološka istraživanja Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka