Vepsijski jezik
vepsijski jezik vepsän kelʹ, vepsän keli, vepsä | |
| Države govorenja: |
 Ruska Federacija (Karelija)
|
| Regije govorenja: |
{{{regije}}} |
| Etnicitet: | Vepsijci |
| Broj govornika: | 2173, od toga 1276 materinji |
| Rang: | {{{rang}}} |
| Razredba: | uralski baltofinski vepsijski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | {{{iso1}}} |
| ISO 639-2: | {{{iso2}}} |
| ISO 639-3: | [[iso639-3:{{{sil}}}|{{{sil}}}]] |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Vepsijski jezik (vepsän kelʹ, vepsän keli ili vepsä; ISO 639-3 vep) baltofinski je jezik uralske jezične skupine naroda Vepsijaca u ruskoj republici Kareliji i okolnim oblastima.[1][2] Srodan je finskomu i karelskom jeziku.
Jezik je ugrožen i njime ne govore svi mladi u etničkoj skupini. Dio je školskoga kurikula i upotrebljava se u nastavi. Godine 2012. njime je govorilo 2173 ljudi u Rusiji,[3] a od toga se njih 1276 izjašnjavalo materinjim govornicima.[4] Vepsijski se pojavljuje u novinama Kodima, dječjem časopisu Kipinä (Kibin na vepsijskome) te televizijskim i radijskim emisijama.[5]
Početkom 20. stoljeća jezik se počelo učiti u školama, a napravljen je i ćirilični zapis jezika. Međutim, od 1937. bilo je zabranjeno poučavati na vepsijskome i puno se Vepsijaca preselilo sa svojih sela u gradove. Od 1988. jezik je ponovno u upotrebi u školstvu, a od sljedeće godine počinje se polako rabiti i latinica koja je od 2007. godine postala i službenom.[6]
Ima tri glavna dijalekta: sjeverni (Äänis-Veps) oko Oneškoga jezera, središnji oko Sankt Petersburga i Vologodske Oblasti te južni u regiji Sankt Petersburga.[7]
Poput drugih uralskih jezika, aglutinitivan je, a ima 23 padeža.
Izvori
- ↑ Matasović, Ranko (2011.) Jezična raznolikost svijeta.
- ↑ Matasović, Ranko (2001.) Uvod u poredbenu lingvistiku.
- ↑ Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 4. Владение языками и использование языков населением.
- ↑ Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 6. Население по родному языку.
- ↑ Zaiceva, Nina. Veps language heritage in Karelia. Multilingual Finnic – Language contact and change. 2019. DOI:https://doi.org/10.33341/uh.85043
- ↑ 17.04.2007 - Government of Karelia approved uniform Karelian language alphabet. gov.karelia.ru 0. Pristupljeno 2026-08-01.
- ↑ Veps language and alphabet. www.omniglot.com 0. Pristupljeno 2026-08-01.