Panorama Hrama Brihadeeswara u Thanjavuru
Veliki hramovi dinastije Chola (hindski jezik:कोणार्क सूर्य मंदिर) su hinduistički hramovi izgrađeni tijekom vladavine dinastije Chola, čije se Chola Carstvo (300. pr. Kr.-1279.) protezalo cijelom južnom Indijom i susjednim otocima. Tri velika hrama iz 11. i 12. stoljeća su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji:
Najprije je 1987. godine upisan hram Brihadeeswarar iz 11. stoljeća, kao prvi hram u svijetu koji je u potpunosti sagrađen od granita[1] i jedan od najpoznatijih primjera cholanske hramske arhitekture. God. 2004., dodani su hram u Gangaikonda Cholapuramu i Airavatesvara hram u Darasuramu, na kojima je cholanska hramska arhitektura razvijena i usavršena. Npr. 53 metra visok viman (trapezasti toranj iznad svetišta) hrama u Gangaikondacholisvaramu ima udubljenja na uglovima i graciozno vijugavo kretanje prema gore, u kontrastu s ravnim i teškim tornjem hrama Brihadisvara, a Airavatesvara hram ima 24 metra sivok viman s visokom kamenom skulpturom Šive.
Izvori
Poveznice
Ostali projekti
| Svjetska baština u Indiji |
|---|
|  | Kulturna baština (29) | |  | | | Prirodna baština (7) | | | | Mješovita baština (1) | | | Nematerijalna svjetska baština (8) | Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskritsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) | | |
1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.
2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.
3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]
|
|