Velika loža Hannovera
| Velika loža Hannovera
Großloge des Königreichs Hannover
| |
|---|---|
| Utemeljena | 1. studenoga 1828. |
| Prestala postojati | 1866. |
| Tip | velika loža |
| Središte | Hannover |
| Lokacija | Kraljevina Hannover |
Velika loža Hannovera (njem. Großloge des Königreichs Hannover) bila je priznata slobodnozidarska velika loža u Kraljevini Hannover. Osnovana je 1828. godine u Hannoveru, a 1866. prestala je samostalno djelovati te je integrirana u Veliku ložu Pruske. Do toga je došlo nakon što je Kraljevinu Hannover anektirala Pruska, čime je na tom području stupio na snagu nalog ureda Fridrika II. Velikog, prema kojoj su svi slobodni zidari u državi morali pripadati jednoj od triju staropruskih velikih loža.
Povijest
<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>
_Winterhalter@Residenzmuseum_Celle20160708.jpg)
Povijest Velike lože Hannovera usko je povezana s razvojem slobodnog zidarstva u Njemačkoj. Već 1746. godine u Hannoveru je osnovana prva loža, a 1756. Velika loža Londona uspostavila je Pokrajinsku veliku ložu Hannovera (Großprovinzialloge von Hannover). Međutim, prijelaz pojedinih loža na sustav Striktne opservancije i druge upitne ritualne sustave doveo je 1776. godine do potpunog prekida slobodnozidarskog rada u Hannoveru.[1]
Obnova slobodnog zidarstva započela je 1786. godine ponovnim otvaranjem loža, ponovno u okviru engleske pokrajinske organizacije, pod vodstvom velikog vojvode Karla od Mecklenburg-Strelitza. U međuvremenu su i druge njemačke velike lože osnivale lože na području Hannovera. Kada je grad 1810. uključen u novoosnovano Kraljevstvo Vestfaliju, pod vlašću Jérômea Bonapartea, neke su lože djelovale u okviru slabo značajnog njemačkog Velikog orijenta Vestfalije u Kasselu, kako bi izbjegle priključenje "neregularnom" Velikom orijentu Francuske.[1][2]
Nakon što je Hannover 1814. uzdignut na razinu kraljevine, među tamošnjim slobodnim zidarima pojavile su se težnje za organizacijskom neovisnošću. Kao rezultat toga, 1. studenoga 1828. osnovana je Velika loža Kraljevine Hannover. Njezin prvi veliki majstor bio je princ Ernst August, vojvoda od Cumberlanda, kasnije kralj Hannovera. Podređene lože djelovale su prema Schröderovom obredu, koji je uveden još 1801. godine.[1][3]
Godine 1856. Velika loža reorganizirana je na zahtjev kralja Đuro V., koji je godinu dana kasnije postao i njezin veliki majstor. Nakon Austrijsko-pruskog rata 1866. Hannover je pripojen Kraljevini Pruskoj. Slobodni zidari zatražili su od pruskog kralja Vilima dopuštenje za nastavak djelovanja kao samostalna velika loža, no zahtjev je odbijen jer nije bilo predviđeno osnivanje četvrte pruske velike lože. Kao posljedica toga Velika loža Hannovera sama se raspustila 1868. godine, a većina njezinih loža pristupila je Velikoj loži Pruske "Kraljevski York".[1][2][3]
Ustroj
Sjedište Velike lože Hannovera bilo je u Hannoveru.
Uprava
Velikom ložom Hamburga upravljao je veliki majstor (njem. großmeister). Neki od velikih majstora bili su:
- kralj Ernst August (1828. – 1851.)[4]
- kralj Đuro V. (1857. – 1866.)
Obred
Primarni obred bio je Schröderov obred. Velika loža Hannovera upravljala je simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegirala upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3
• Nepoznat parametar:
orig-year
• Nepoznat parametar:ref - ↑ 2,0 2,1 Zur Geschichte der deutschen Großlogen bis 1933. zlk-loge-lippstadt.net 0. Pristupljeno 2026-03-24.
- ↑ 3,0 3,1 Geschichte der Freimaurerei in Lüneburg von 1775 bis heute. loge-selene.de 0. Pristupljeno 2026-03-24.
- ↑ The Influence of Kings on Craft Freemasonry with Especial Reference to Great Britain. freemasons-freemasonry.com 0. Pristupljeno 2026-03-02.