Tristira

Tristira
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Sapindales
Porodica:	Sapindaceae
Potporodica:	Sapindoideae
Tribus:	Sapindeae
Rod:	Tristira Radlk.
Vrsta:	T. triptera
Dvojno ime
Tristira triptera (Blanco) Radlk.

Tristira je monotipski rod sapindovki iz potporodice Sapindoideae. Jedina prihvaćena vrsta je Tristira triptera (Blanco) Radlk.

Morfologija

Tristira je monotipski rod sapindovki. Obuhvaća jednu vrstu, Tristira triptera (Blanco) Radlk., čiji je sinonim Tristira harpullioides Radlk. Rod je u obradi Flora Malesiana lektotipiziran vrstom Tristira harpullioides, danas uključenom u T. triptera.

Predstavnici roda su jednodomna stabla. Dlakavost se sastoji samo od pojedinačnih jednostavnih dlačica. Listovi su parno perasti, s 3–7 pari liski, bez pseudopalistića. Peteljka i lisna os nisu okriljene. Liske su nasuprotne do naizmjenične, s donje strane bez papila, na naličju te po glavnoj i bočnim žilama s gornje strane baršunasto dlakave, a s gornje strane poslije ogole. Baza liski je kosa, pri čemu je akroskopska strana šira.

Cvatovi su vršni i smješteni u gornjim pazušcima listova, tirsasti. Brakteje su uočljive, duge do oko 6 mm. Cimulusi imaju do oko sedam cvjetova. Cvjetovi su pravilni i jednospolni, a muški i ženski cvjetovi nalaze se u istim cvatovima.

Lapova je pet, slobodni su i preklopljeni, a vanjska dva nešto su manja. Unutarnji su prema rubu manje ili više laticoliki. S vanjske i unutarnje strane gusto su prilegnuto kratkodlakavi. Latice nisu razvijene. Disk je cjelovit, vunasto dlakav do gol, bez privjesaka.

Prašnika je osam ili devet, u muškim cvjetovima izbočeni su izvan cvijeta. Prašničke niti pri bazi su gusto stršeće dlakave. Antere su u muškim cvjetovima gole, a u ženskim cvjetovima trepavičaste; otvaraju se bočno prema unutra.

Plodnica je kratko stapkasta, glatka, gusto žućkastosmeđe dlakava, trogradna i sužava se u vršni vrat. Vrat je malo dulji od plodnice, rijetko prilegnuto dlakav, a u gornjem dijelu nosi tri njuškine brazde. U svakom pretincu nalazi se po jedan sjemeni zametak.

Plod je nepucajući, sjedeći ili na stapci, trokutasto elipsoidnog do trokutasto kuglastog oblika, slabo izbrazdan i okriljen. Krila su viša nego šira. Egzokarp je kožast, u svježem stanju tanko mesnat; mezokarp je vlaknasto-drvenast, a endokarp tvrdo drvenast, s unutarnje strane dosta gusto bijelo vunasto dlakav. Sjemenke su gole, bez ariloida i bez krila.

Rod je monotipski i prirodno rasprostranjen u Maleziji u širem florističkom smislu.

Sinonimi

Homotipski:

• Melicoccus triptera Blanco in Fl. Filip., ed. 2.: 203 (1845)
• Zollingeria triptera (Blanco) Rolfe in J. Linn. Soc., Bot. 21: 309 (1884)

Heterotipski:

• Tristira celebica Boerl. & Koord. in Suppl. Fl. Celebes 2: t. 54 (1922)
• Tristira harpullioides Radlk. in Actes Congr. Int. Bot., Amsterdam 1877: 133 (1879)
• Tristira pubescens Merr. in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1904)
• Tristira pubescens f. genuina Radlk. in Philipp. J. Sci., C 8: 456 (1914), not validly publ.
• Tristira pubescens f. hemidasya Radlk. in Philipp. J. Sci., C 8: 456 (1914)
• Zollingeria macrocarpa Fern.-Vill. in F.M.Blanco, Fl. Filip., ed. 3. 4(13A): 53 (1880), nom. illeg. homonym. post. (kasniji homonim)