Treći rod
Treći rod je koncept po kojem neki pojedinci kategoriziraju sami sebe kao ni muškarci ni žene ili ih društvo tako kategorizira. To je također socijalna kategorija prisutna u društvima koja prepoznaju tri ili više spolova. Pod pojmom treće obično se razumijeva "ostali"; neki antropolozi i sociolozi opisali su četvrti,[1] peti,[2] i "neki" [3] spol.
Osobno ili društveno identificiranje osobe kao muškarac, žena ili drugo, obično je definirano i rodnim identitetom pojedinca i rodnom ulogom u određenoj kulturi u kojoj živi. Nemaju sve kulture strogo definirane rodne uloge.[4][5][6]
U različitim kulturama treći ili četvrti spol mogu predstavljati vrlo različite stvari. Havajcima i Tahićanima, Māhū je srednje stanje između muškarca i žene, ili „osoba neodređenog spola”.[7] Neki tradicionalni Diné Indijanci jugozapadnog SAD-a priznaju spektar četiri roda: ženstvene žene, muževne žene, ženstvene muškarce i muževne muškarce. [8] Pojam „treći spol” je također bio korišten za opisivanje Hidžri iz Indije[9] koji su stekli pravni identitet, fa'afafine u Polineziji i Albanske zaklete djevice virdžine.[10]
Iako se nalaze u brojnim nezapadnjačkim kulturama, koncepti "treće", "četvrte" i "neke" rodne uloge i dalje su novitet u mainstream zapadnoj kulturi i konceptualnoj misli.[11] Koncept se najbolje prihvaća u modernim LGBT ili queer supkulturama. Zapadnjački znanstvenici, osobito antropolozi, koji su pokušali pisati o južnoazijskim hidžrama ili indijanskim "rodnim varijantama" i ljudima dvojakog duha - često nastojali razumjeti pojam "treći rod" isključivo na jeziku suvremenog LGBT-a zajednice. No, drugi znanstvenici - posebno autohtoni znanstvenici - ističu da je nedostatak kulturnih razumijevanja i konteksta zapadnjačkih znanstvenika glavne struje doveo do raširenog pogrešnog predstavljanja ljudi trećeg spola, kao i do pogrešnog predstavljanja ne-zapadnjačkih stranih kultura, uključujući i to da li se koncept LGBT-a zapravo uopće može primjeniti na te kulture.[12][13][14][15]
Izvori
- ↑ Trumbach, Randolph (1994). London’s Sapphists: From Three Sexes to Four Genders in the Making of Modern Culture. In Third Sex, Third Gender: Beyond Sexual Dimorphism in Culture and History, edited by Gilbert Herdt, 111-36. New York: Zone (MIT). ISBN 978-0-942299-82-3
- ↑ Graham, Sharyn (2001), Sulawesi's fifth gender, Inside Indonesia, travanj–lipanj 2001.
- ↑
• Nepoznat parametar:
chapter-url
• Nepoznat parametar:url-access
• Parametarchapternije dopušten u klasibook - ↑ LeBow, Diana, Rethinking Matriliny Among the Hopi, p.8.
- ↑ Schlegel, Alice, Hopi Gender Ideology of Female Superiority, in Quarterly Journal of Ideology: "A Critique of the Conventional Wisdom", vol. VIII, no. 4, 1984, pp.44–52
- ↑ 100 Native Americans Who Shaped American History, Juettner, 2007.
- ↑ • Nepoznat parametar:
author-link1
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:last1 - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
s2cid
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ Young, Antonia (2000). Women Who Become Men: Albanian Sworn Virgins. ISBN 1-85973-335-2
- ↑ McGee, R. Jon and Richard L. Warms 2011 Anthropological Theory: An Introductory History. New York, McGraw Hill.
- ↑ Asia and the Pacific – ANU. Pristupljeno 27 December 2014.
- ↑ 'Two Spirit' Tradition Far From Ubiquitous Among Tribes. Rewire 0. Oct 13, 2016 0. Pristupljeno Oct 17, 2016.
- ↑
• Nepoznat parametar:
editor1-last
• Nepoznat parametar:chapter-url
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:editor1-first
• Parametarchapternije dopušten u klasibook
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasibook - ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:author-link