Taras Grigorjevič Pečeny[1] (ukr. Тарас Печений, u tisku i u obliku Taras Pecheny)(Dnipropetrovska oblast, 1948.[2]), ukrajinski violinist i glazbeni pedagog. Otac ukr.-slo. violinistice Oksane Pečene Dolenc. Smatra ga se jednim od zadnjim predstavnika škole Jurija Jankeleviča. [2]
Životopis
Rodio se je 1948. godine. Diplomirao je u Kijevu na Konzervatoriju imena P. I. Čajkovskoga u razredima prof. Olge Parhomenko i Bogodara Kotorovića, laureata natjecanja Paganinija i Enescoa. Na istoj je ustanovi magistrirao 1975. kod prof. Kotorovića i stekao naslov koncertnog i orkestralnog solista te predavača za konzervatorij. Tijekom školovanja vježbao je svirati s uglednim glazbenicima kao što su Mstislav Rostropovič, Jevgenija Čugajeva, Jurij Jankelevič i ini. [2]
Kao solist nastupao je s orkestrima kao što su Kijevska filharmonija, Ukrajinski državni simfonijski orkestar, orkestar Ukrajinske nacionalne opere imena Tarasa Ševčenka, Varadinski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT-a i Zagrebačka filharmonija. Svirao je u uglednim orkestrima i ansamblima: kao prva violina u Kijevskom filharmonijskom kvartetu, koncertni majstor Ukrajinskog državnog simfonijskog orkestra u Kijevu, Kijevskoj državnoj operi, Mariborskoj operi i Simfonijskom orkestru HRT-a. [2]
U Ukrajini je bio glazbenim pedagogom na Državnom Konzervatoriju „ Petar Iljič Čajkovski” u Kijevu. Među njegove studente spada hrvatska glazbena pedagogica Lidija Bobić (Glazbena škola u Varaždinu).[3] Uz vrlo uspješnu karijeru glazbenog pedagoga na Konzervatoriju Čajkovskog u Kijevu, ostvario ju je i u Slovenij na mariborskom sveučilištu te u Zagrebu na Muzičkoj akademiji. [2]
Godine 1991. je postao koncertnim majstorom Simfonijskog orkestra SNG iz Maribora. Nakon dvije godine rada otišao je u Zagreb, u kojem od 1993. je na mjestu prvog koncertnog majstora u Simfonijskom orkestru HRT-a. Redovno surađuje sa Zagrebačkom filharmonijom kao koncertni majstor. Od 2005. je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao solist je nastupao s Ukrajinskim komornim orkestrom, Zagrebačkom filarhonijom, Orkestrom HRT-a i inima.
Kao gostujući koncertni majstor svirao je s Varaždinskim komornim orkestrom.[4]
Hrvatski skladatelj Davor Bobić je skladao Sonatu za violinu i klavir (1993.) koju je posvetio Tarasu Pečenom. Pečeny je i praizveo to djelo uz klavirsku pratnju Olge Pečeny na autorskom koncertu 1994. u zagrebačkom Hrvatskom glazbenom zavodu. Za potrebe Hrvatskoga radija snimio ga je Taras Pečeny uz pijanisticu Srebrenku Poljak.[5]
Nagrade i priznanja
Osvojio brojne državne nagrade. Bio je jednim od laureata sovjetskog saveznog natjecanja u Erevanu 1972. godine.[2]
Vidi
- Olga Pečeny, glasoviračica
Izvori
- ↑ Igor Čolaković: INTERVJU Lidija Bobić: Osmijeh djeteta najveća mi je satisfakcija za dugogodišnji rad . Varaždinske vijesti, 19. veljače 2023.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Taras Pecheny. Conducting Studio Zagreb. Pristupljeno 29. listopada 2025.
- ↑ Gudački odjel. Pročelnica Lidija Bobić. Glazbena škola u Varaždinu. Pristupljeno 28. listopada 2025.
- ↑ O nama. Varaždinski komorni orkestar. Pristupljeno 28. listopada 2025.
- ↑ Ruta Bobić: Violinistički opus Davora Bobića, Muzička akademija u Zagrebu. Zagreb, 2025. NSK. Str. 12.
Vanjske poveznice
- LÁSZLÓ KUTI, OKSANA PEČENY, AKEMI MURAKAMI Kulturni dom Nova Gorica