Tar
| Tar | |
|---|---|
Tar na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Istarska županija |
| Općina/Grad | Tar-Vabriga |
| Zemljopisne koordinate | 45°17′56″N 13°37′30″E / 45.299°N 13.625°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 886 |
| - Broj domaćinstava | 321 |
| Pošta | 52465 Tar (Torre) |
| Pozivni broj | +385 052 |
| Autooznaka | PU |
Tar na zemljovidu Istarske županije | |
Tarska vala
| |
Tar je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tar-Vabriga, Istarska županija. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od Poreča. Smješten je na uzvisini gradinskoga karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste Poreč–Novigrad.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 886 stanovnika[1] te 321 obiteljskih kućanstava.[2] Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska draga), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela i kampova u Vabrigi. Južni dio današnjeg Tara je Frata, nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1781 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 604 bar:1869 from:0 till: 666 bar:1880 from:0 till: 756 bar:1890 from:0 till: 887 bar:1900 from:0 till: 1119 bar:1910 from:0 till: 1328 bar:1921 from:0 till: 1278 bar:1931 from:0 till: 1681 bar:1948 from:0 till: 1159 bar:1953 from:0 till: 999 bar:1961 from:0 till: 850 bar:1971 from:0 till: 748 bar:1981 from:0 till: 769 bar:1991 from:0 till: 830 bar:2001 from:0 till: 886
PlotData=
bar:1857 at: 604 fontsize:S text: 604 shift:(-10,5) bar:1869 at: 666 fontsize:S text: 666 shift:(-10,5) bar:1880 at: 756 fontsize:S text: 756 shift:(-10,5) bar:1890 at: 887 fontsize:S text: 887 shift:(-10,5) bar:1900 at: 1119 fontsize:S text: 1.119 shift:(-10,5) bar:1910 at: 1328 fontsize:S text: 1.328 shift:(-10,5) bar:1921 at: 1278 fontsize:S text: 1.278 shift:(-10,5) bar:1931 at: 1681 fontsize:S text: 1.681 shift:(-10,5) bar:1948 at: 1159 fontsize:S text: 1.159 shift:(-10,5) bar:1953 at: 999 fontsize:S text: 999 shift:(-10,5) bar:1961 at: 850 fontsize:S text: 850 shift:(-10,5) bar:1971 at: 748 fontsize:S text: 748 shift:(-10,5) bar:1981 at: 769 fontsize:S text: 769 shift:(-10,5) bar:1991 at: 830 fontsize:S text: 830 shift:(-10,5) bar:2001 at: 886 fontsize:S text: 886 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest
U prapovijesti ilirska gradina, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od 12. stoljeća spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u 14. stoljeću, vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do 1508. pripadao je Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj republici kao dio novigradske općine.
Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanskim carstvom. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaci) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Žitelji Tara krajem 14. stoljeća imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa županom (knezom) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. godine župan Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).
Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u 18. i 19. stoljeću napredovao izvozom ulja i vina. Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.). U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.
Šport
- Tar je mjesto održavanja jedne etape Rallyja Poreč.[4]
- Motodrom [5]
Izvori
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)
- ↑ Istria terra magica Dario Sinožić: Istarska legenda automobilizma Edi Milokanović od HAKS-a dobio Nagradu za Životno djelo 31. siječnja 2019. (pristupljeno 8. studenoga 2019.)
- http://www.istrapedia.hr/hrv/1083/tar/istra-a-z/ R. Matijašić, D. Lalić, (dopunjena inačica), pristupljeno 14. listopada 2012.
- http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2709 R. Matijašić, (dopunjena inačica), pristupljeno 14. listopada 2012.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.
Vanjske poveznice
| |||||