Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Talijanske regije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Republika Italija svojim Ustavom iz 1948. predviđa unutrašnje državno ustrojstvo, kojeg čini 20 regija (it: Sg. regione; Pl. regioni) ili pokrajina, koje su utemeljene na osnovu različitih historijskih, geografskih, kulturnih i privrednih kriterija. Talijanskim regijama ustavom je zagarantirana određena količina samostalnosti. Pet regija imaju poseban status samostalnosti, a tu spadaju regije: Furlanija-Julijska krajina, Sardinija, Sicilija, Trentino-Južni Tirol i Valle d'Aosta.

Posljednjih godina su se u talijanskom političkom krajoliku pojavile određene tenzije za još većom samostalnosti regija, pa čak i odvajanjem od države. Jedna od političkih partija koja se najglasnije zauzima za to je nacionalistička Lega Nord talijanskog političara Umberta Bossija.

Svaka od talijanskih regija ima svoj parlament i vladu (Giunta Regionale) na čijem čelu se nalazi predsjednik.

Nazivi i položaj

Na sljedećoj tablici nalaze nazivi 20 talijanskih regija, grupiranih po geopolitičkim zonama, s nazivom glavnog mjesta, kraticom i brojem koji pokazuje položaj regije na karti.

Regije Italije s brojevima
Skupina Regija Glavno mjesto Kratica Br. na karti
Sjeverozapadna Italija Ligurija (Liguria) Genova LIG 10
Lombardija (Lombardia) Milano LOM 11
Pijemont (Piemonte) Torino PMN 14
Valle d'Aosta* Aosta VAO 2
Sjeveroistočna Italija Emilia-Romagna Bologna EMR 7
Furlanija-Julijska krajina (Friuli-Venezia Giulia)* Trst (Trieste) FVG 8
Trentino-Južni Tirol (Trentino-Alto Adige)* Trento TAA 17
Veneto Venecija (Venezia) VEN 20
Središnja Italija Lacij (Lazio) Rim (Roma) LAZ 9
Marke (Marche) Ancona MAR 12
Toskana (Toscana) Firenca (Firenze) TOS 18
Umbrija (Umbria) Perugia UMB 19
Južna Italija Abruzzo L'Aquila ABR 1
Basilicata Potenza BAS 4
Kalabrija (Calabria) Catanzaro CAL 5
Kampanija (Campania) Napulj (Napoli) CAM 6
Molise Campobasso MOL 13
Apulija (Puglia) Bari PUG 3
Otočna Italija Sardinija (Sardegna)* Cagliari SAR 15
Sicilija (Sicilia)* Palermo SIC 16

* autonomne regije s posebnim statusom.

Autonomne regije s posebnim statusom

Pet talijanskih regija imaju poseban status, koji je zagarantiran talijanskim ustavom.

Ovaj poseban status jamči širu autonomiju od ostalih regija, pogotovo u financijskom smislu. Četiri autonomne regije uspostavljene su 1948. godine. Sicilija i Sardinija ovaj su status dobile zbog jakog pokreta za autonomiju, djelomično i separatističkog na Siciliji. Valle d'Aosta ima ovaj status kako bi se zaštitila frankofonska manjina, a Trentino-Južni Tirol kako bi se zaštitila germanofona manjina, kao što je određeno sporazumom Gruber-De Gasperi. Godine 1963. poseban status dobila je regija Furlanija-Julijska krajina.

Stanovništvo

Ova tablica sadrži podatke o broju stanovnika, površini i gustoći stanovništva, glavnom mjestu, broju općina i pokrajina po regijama.


Regija Glavno mjesto Stanovništvo (stan.) Površina (km) Gustoća (stan./km) Pokrajine Općine
Lombardija* Milano 9432554 23861 396,5 11 1546
Kampanija Napulj 5801931 13592 424,5 5 551
Lacij Rim 5312403 17210 302,1 5 378
Sicilija Palermo 5168996 25701 201,3 9 390
Veneto Venecija 4627694 18390 246,2 7 581
Pijemont Torino 4314677 25398 165,9 8 1206
Apulija* Bari 4120707 19364 209,6 5 258
Emilia-Romagna Bologna 3983346 22122 180,1 9 341
Toskana Firenca 3497806 22990 152,1 10 287
Kalabrija Catanzaro 2011466 15083 133,4 5 409
Sardinija Cagliari 1631880 24090 67,7 8 377
Ligurija Genova 1571783 5421 289,9 4 235
Marke* Ancona 1470581 9695 151,7 4 246
Abruzzo L'Aquila 1262392 10793 117,0 4 305
Furlanija-Julijska krajina Trst 1165761 7712 151,2 4 219
Trentino-Južni Tirol Trento 940016 13599 69,1 2 339
Umbrija Perugia 825826 8454 97,7 2 92
Basilicata Potenza 597768 9992 59,8 2 131
Molise Campobasso 320601 4438 72,2 2 136
Valle d'Aosta Aosta 119548 3266 36,6 0 74
Ukupno 56977736 301171 189,2 106 8101

* novoosnovane pokrajine postati će aktivne 2009. godine

  • Podaci ISTAT-a - 2001. godine.

Vanjske poveznice