Susak (Mali Lošinj)

Susak (Mali Lošinj)

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Donje Selo (Susak). (Rasprava)

Susak (Mali Lošinj)

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Gornje Selo (Susak). (Rasprava)

Susak
Susak Susak na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska županija
Općina/Grad	Mali Lošinj
Najbliži (veći) grad	Mali Lošinj
Zemljopisne koordinate	44°31′N 14°18′E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	188
- Broj domaćinstava	73
Pozivni broj	+385 (0)51
Autooznaka	RI

Susak je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Susku.

Povijest

Na otok prvi dolaze Iliri, koji su na Veloj Straži, najvišoj točki otoka (98 m), sagradili obrambenu i dojavnu građevinu. Nakon Ilira dolaze Rimljani. Rimski pisac Plinije spominje Susak kao pjeskovit otok nedaleko od današnje Pule.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva (476., otok dolazi pod vlast Ostrogota, a od 6. do 10. stoljeća je pod vlašću Bizanta.

Hrvati otok naseljavaju u 8. stoljeću, a otok u 10. stoljeću postaje dio kraljevine Hrvatske. Na otok dolaze benediktinci, kojima hrvatski kralj Krešimir gradi samostan. Prvi redovnici dolaze iz Osora, a poglavar dolazi iz Monte Cassina u Italiji. Samostan ubrzo prerasta u opatiju.

Prvi pisani dokument spominje otok je Mletačka kronika Ivana Đakonina iz 884. godine, u kojem se Susak naziva "Sansagus"'u kojem je zapisan pod imenom.

Otok često napadaju gusari i uskoci, pa se u 12 st. gradi utvrda, čije je ruševne temelje utvrde i danas moguće vidjeti u blizini crkve.

Susak je u srednjem vijeku doživio jedan demografski doseljenički val stanovnika iz Sinjske krajine, pa su tako nastali štokavsko-čakavski govori.

U 14. stoljeću opatija se ukida, ali nastavlja djelovati kao samostan sve do 1770.. Po ukidanju opatije, otok i imovina pripada osorskom biskupu, koji na otoku osniva župu i na ostacima benediktinske opatije gradi župnu crkvu sv. Nikole. Današnji oltar Gospe Karmelske je izgrađen na svetištu opatije.

Po odlasku benediktinaca otok je imao oko 300 stanovnika.

U 18. stoljeću otok dolazi pod upravu Habsburške Monarhije odnosno Austro-Ugarske, koje gradi odmaralište, lječilište, šetnicu koja spaja dvije najveće pješčane uvale, svjetionik (1885.), te uvodi uredno vođenje zemljišnih knjiga (katastar).

Nakon Austro-Ugarske, otok potpada pod Italiju, koja provodi radikalnu talijanizaciju: talijanski postaje službenim jezikom, a sva se imena i prezimena prevode na njihovu talijansku verziju.

Susak je na vrhuncu svog razvoja 1936. gradi vinariju, a 1940. i tvornicu za preradu ribe. Krajem drugog svjetskog rata, otok dosiže svoj demografski maksimum - 1876 stanovnika.

Završetkom Drugog svjetskog rata Susak postaje dio Hrvatske, tj. Jugoslavije. Komunistički režim provodi nacionalizaciju i agrarnu reformu, što je imalo jako loše posljedice po otok. Tvornica za preradu riba se zatvara, a 1960-ih godina počinje masovno iseljavanje. Čak 1395 suščana napušta otok zbog političkih i ekonomskih razloga. Svatko tko je mogao čamcima na vesla bježi u Italiju, a odatle za Sjedinjene države, Hoboken, New Jersey.

Stanovništvo

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo su Hrvati (Sansegoti).

Svojevremeno je otok bio najgušće naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Masovno iseljavanje je počelo 1964. godine, uvođenjem poreza na vino, inače glavnog susačkog proizvoda.

Velik broj sušćanskih iseljenika živi u Sjedinjenim Američkim Državama, najviše u Hobokenu i New Jersey.

Kretanje broja stanovnika za naselje Susak

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Promet

Brodskom linijom je povezan sa Malim Lošinjem i Rijekom.

Gospodarstvo

Svojevremeno su 97% Suska činili vinogradi.

Otok je imao i svoju autohtonu vinsku sortu, trojišćinu.

Kao druga važna djelatnost na otoku je bilo pomorstvo; Suicani su bili poznati i kao vrsni mornari.