Toggle search
Toggle menu
244,2 tis.
69
18
630,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stjepan I. Cosmi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Monsinjor
Stjepan I. Cosmi
splitski nadbiskup i metropolit
Primas Dalmacije i cijele Hrvatske
Stjepan Cosmi
Stjepan Cosmi
Rođen 24. rujna 1629.
Venecija
Umro 10. svibnja 1707.
Split
Služba 1678. - 1708.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Stjepan I. Cosmi (izvorno tal. Stefano Cosmi, u dokumentima na hrvatskome Stipan Cosmi[1]) (Venecija, 24. rujna 1629. - Split, 10. svibnja 1707.), splitski nadbiskup i metropolit. Sa svojim prethodnikom Bonifacijem Albanijem (iz Bergama) i nasljednikom Stjepanom II. Cupillijem (iz Mletaka) pripada u red revnih nadbiskupa koji provode pastoralnu obnovu.[2] Doveo je kapucine i isusovce u Split.[3]

Životopis

Srednju školu završio je u sjemeništu venecijanske patrijaršije u Muranu (1640.–1646.) i zatim 1646. godine, sa sedamnaest godina, stupio u red somaska. Studirao je filozofiju u Rimu i teologiju u Milanu, a po povratku u Veneciju, nakon studija, djelovao je kao odgojitelj u kolegiju somaska Della Salute podučavajući retoriku i filozofiju.[4] Prvi je u Italiji predstavio Demokrita kao filozofa čije učenje se, unatoč ateizmu, umnogome podudara s kršćanskim naukom. Od 1674. godine bio je general svog reda.

Za splitskog nadbiskupa imenovan je 1678., ali je dužnost preuzeo tek pet godina kasnije. Čim je prispio u Split sazvao je dijecezansku sinodu koju je opetovao svake godine. Radi ukorijenjivanja tridentske reforme htio je osnovati i sjemenište. U tu je svrhu 1699. godine otputovao u Mletke i ishodio potporu od Senata, a zatim u Rim po privilegije od pape Inocenta XII. i od kardinala Ottobonija. Za rektora je doveo somaska o. Alessandrina, pa je godine 1700. otvorio Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, čiji je rad nadzirao svakodnevno.[5] Sjemenište je djelovalo kao klasična gimnazija s pravom javnosti, pa se iz njega razvila i kasnija javna Klasična gimnazija u Splitu.

Podupirao je i osnivanje Ilirske akademije[6] (1703.) i prve gradske knjižnice. Doveo je u Split kao misionara isusovca Ardelija della Bellu, koji je zatim sastavio talijansko-latinsko-hrvatski rječnik[7], temeljen uglavnom na dubrovačkim štokavsko-jekavskim izvorima, ali inkorporira i čakavske elemente, te sadrži i kratku hrvatsku slovnicu.

Bilješke

  1. ↑ Vidi Arhiv Nadbiskupije splitsko-makarske
  2. ↑ Draganović, Krunoslav, str. 198.
  3. ↑ Stjepan Cosmi - Hrvatski biografski leksikon
  4. ↑ Stjepan Cosmi - Hrvatski biografski leksikon
  5. ↑ Simeone Gliubich [Šime Ljubić], str. 90.
  6. ↑ Čičin-Šain, Ćiro
  7. ↑ Bella, Ardelio della

Literatura

  • Bella, Ardelio della, Dizionario italiano, latino, illirico cui si permettono alcuni avvertimenti per iscrivere e con facilita maggiore leggere le voci illiriche scritte con caratteri italiani, ed anche una breve grammatica per apprendere ... la lingua illirica, Venecija, 1728.
  • Draganović, Krunoslav, Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji, Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb, 1975.
  • Čičin-Šain, Ćiro, Ilirska akademija u Splitu : njeno vrijeme i sjedište, Muzej grada, Split, 1952.
  • Gliubich, Simeone [Ljubić, Šime], Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, Rod. Lechner, Beč, 1856.

Vanjske poveznice

Titule u Katoličkoj crkvi
Prethodnik
Bonifacije Albani 		splitski nadbiskup
1678.–1708. 		Nasljednik
Stjepan II. Cupilli


Nedovršeni članak Stjepan I. Cosmi koji govori o biskupu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


v •  • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – )
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stjepan_I._Cosmi&oldid=544235"