Toggle menu
244,6 tis.
87
18
633,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stara Podaca

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Stara Podaca su selo u Hrvatskoj.

Zemljopis

Nalaze se u Podbiokovlju. [1]

Povijest

Na mjestu Starih Podaca živjeli su još stari Iliri. Smatra ih se "domom" slavnog južnohrvatskog plemenskog roda Kačića. U starohrvatskog doba u 11. stoljeću podignuta je crkvica sv. Ivana u romaničkom stilu. Zapisi o Starim Podacima nalaze se u dokumentima Mletačke Republike i Turskog Carstva. U 16. stoljeću podignuta je obramena kula u doba tursko-mletačkih ratova. Fra Andrija Kačić Miošić opjevao je u Razgovoru ugodnome Stara Podaca. U 18. stoljeću podignuta je crkva sv. Stjepana pored crkve sv. Ivana, a pored nje u 19. stoljeću i zvonik. Potres iz 1962. je kao i ostatak Makarskog primorja strahovito pogodio ovo selo pa se otad stanovništvo preselilo ka moru, u Podaca i drugamo, gdje su podigli nove kuće i gospodarstveno se usmjerili ka turizmu.[1]

Umjetnost

Čest su motiv slika Mladena Veže. Glavni su motiv slika Ante Tonča Alača, koji je i voditelj Likovne kolonije Stara Podaca. [1]

Kulturna zaštita

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je ruralnu cjelinu starog sela Podace uvrstilo u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH. U ruralnoj cjelini ima napuštenih kamenih kuća, ranokršćanskih i romaničkih crkva, fortifikacijskih objekata, srednjovjekovna kula, staro groblje, ulomaka ranokršćanskih ukrasa i stećaka.[1] Dvije su građevine u Starim Podacima dodatno zaštićene kao spomenici kulture: starohrvatska romanička crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 11. st. te obrambena kula iz doba tursko-mletačkih sukoba iz 16. st. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Galerija KRUG: Selo moje majke - izložba Ante Tonća Alača . Dugi Rat Online. 19. veljače 2021. Pristupljeno 10. studenoga 2025.