Stara Podaca

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Stara Podaca su selo u Hrvatskoj.

Zemljopis

Nalaze se u Podbiokovlju. [1]

Povijest

Na mjestu Starih Podaca živjeli su još stari Iliri. Smatra ih se "domom" slavnog južnohrvatskog plemenskog roda Kačića. U starohrvatskog doba u 11. stoljeću podignuta je crkvica sv. Ivana u romaničkom stilu. Zapisi o Starim Podacima nalaze se u dokumentima Mletačke Republike i Turskog Carstva. U 16. stoljeću podignuta je obramena kula u doba tursko-mletačkih ratova. Fra Andrija Kačić Miošić opjevao je u Razgovoru ugodnome Stara Podaca. U 18. stoljeću podignuta je crkva sv. Stjepana pored crkve sv. Ivana, a pored nje u 19. stoljeću i zvonik. Potres iz 1962. je kao i ostatak Makarskog primorja strahovito pogodio ovo selo pa se otad stanovništvo preselilo ka moru, u Podaca i drugamo, gdje su podigli nove kuće i gospodarstveno se usmjerili ka turizmu.[1]

Umjetnost

Čest su motiv slika Mladena Veže. Glavni su motiv slika Ante Tonča Alača, koji je i voditelj Likovne kolonije Stara Podaca. [1]

Kulturna zaštita

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je ruralnu cjelinu starog sela Podace uvrstilo u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH. U ruralnoj cjelini ima napuštenih kamenih kuća, ranokršćanskih i romaničkih crkva, fortifikacijskih objekata, srednjovjekovna kula, staro groblje, ulomaka ranokršćanskih ukrasa i stećaka.[1] Dvije su građevine u Starim Podacima dodatno zaštićene kao spomenici kulture: starohrvatska romanička crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 11. st. te obrambena kula iz doba tursko-mletačkih sukoba iz 16. st. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Galerija KRUG: Selo moje majke - izložba Ante Tonća Alača . Dugi Rat Online. 19. veljače 2021. Pristupljeno 10. studenoga 2025.