Slobodno zidarstvo u Belgiji
| Velike lože | Broj loža |
|---|---|
| Veliki orijent Belgije | 138 |
| Belgijska federacija "Le Droit Humain" | 116 |
| Velika loža Belgije | 70 |
| Regularna velika loža Belgije | 61 |
| Konfederacija loža "Lithos" | 43 |
| Velika ženska loža Belgije | 42 |
 Velika nacionalna mješovita loža
|
4 |
 Velika orijent Luksemburga
|
3 |
 Velika loža Škotske
|
2 |
<templatestyles src="Hlist/styles.css"/>
<templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Module:Sidebar/styles.css"></templatestyles>
| Dio serijala o |
| slobodnom zidarstvu |
|---|
| Datoteka:Compas-equerre-ap.png |
Slobodno zidarstvo na području današnje Belgije pojavilo se možda već 1721. godine, a njegov se razvoj odvijao usporedno s povijesnim razvojem te zemlje. Od samih početaka obilježavala ga je velika raznolikost, proizašla iz višestrukih tradicijskih korijena. Istodobno je prolazilo kroz razdoblja znatnog slabljenja, osobito 1786., 1814., 1854. te tijekom Drugoga svjetskog rata, od 1940. do 1944. godine.
Belgijsko slobodno zidarstvo oduvijek su prožimale različite, često suprotstavljene struje: podjela između Drevnih i Modernih, napetost između tradicije i modernizma te razlike između društvenog angažmana i suzdržanosti. Njegovi su pripadnici i organizacije zastupali širok raspon filozofskih i svjetonazorskih usmjerenja, od spiritualizma, religijske vjere i deizma do agnosticizma, ateizma, ezoterizma, pragmatizma i materijalizma.
Povijest
Povijest slobodnog zidarstva na području današnje Belgije započinje u razdoblju Austrijske Nizozemske (1715. – 1795.) i Kneževine-biskupije Liège. Prva loža na današnjem belgijskom području navodno je osnovana 1721. u Monsu pod nazivom "Savršeni savez" (Loge Parfaite Union), nakon čega su 1730. uslijedile lože u Gentu i Tournaiu. Međutim, za postojanje tih ranih loža nema nedvojbenih dokaza. Od 1740. različite su lože osnivali strani vojnici i građani koji su boravili na području Belgije, ponajprije podrijetlom iz Engleske i Francuske. Slobodno zidarstvo postupno se širilo, a nekoliko stranih velikih loža nastojalo je učvrstiti svoj utjecaj na tom području, među njima Velika loža Nizozemske, Velike lože Engleske i Velika loža Škotske.[1][2]
Godine 1766. François Bonaventure Joseph du Mont, markiz de Gages (1739.–1787.) imenovan je pokrajinskim velikim majstorom u ime Velike lože Francuske. Nastojao je različite lože okupiti pod zajedničkom središnjom upravom i povezati ih s Velikom ložom Francuske, ali u početku bez uspjeha. Godine 1770. imenovan je pokrajinskim velikim majstorom za Pokrajinsku veliku ložu Austrijske Nizozemske pod jurisdikcijom Velike lože Engleske, nakon čega je njegovo djelovanje bilo uspješnije. Do 1786. toj je provincijskoj velikoj loži pripadalo 26 loža. Markiz De Gages je u Austrijsku Nizozemsku uveo i sustave viših stupnjeva slobodnog zidarstva. Nakon što je Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, 1780. postao samostalni vladar Austrijske Nizozemske, proveo je opsežne reforme koje su snažno ograničile slobodnozidarsku djelatnost. Godine 1785. broj slobodnozidarskih loža ograničio je na samo tri, sve sa sjedištem u Bruxellesu. Mjere Josipa II., a zatim i smrt markiza de Gagesa 1787., znatno su oslabile dotadašnju organizacijsku strukturu slobodnog zidarstva u Austrijskoj Nizozemskoj, premda slobodnozidarska djelatnost nije potpuno prestala..[1][3][4][5]
Tijekom takozvanog francuskog razdoblja (1794. – 1815.), kada su nizozemske zemlje bile pod francuskom vlašću, slobodno zidarstvo ponovno je doživjelo razdoblje procvata. Obnavljane su uspavane lože, osnivane nove, a djelovao je i velik broj vojnih loža koje su osnivali pripadnici oružanih snaga. Krajem 1813. u Južnoj Nizozemskoj ponovno je djelovalo više od 30 loža.[6]
Nakon Napoleonova poraza kod Waterlooa Sjeverna i Južna Nizozemska ujedinjene su 1815. u Ujedinjeno Nizozemsko Kraljevstvo, pod vlašću kralja Vilima I.. Veliki orijent Nizozemske, kojim je kao veliki majstor upravljao princ Frederik od Nizozemske, podijeljen je na dvije pokrajinske velike lože. Međutim, u praksi nije došlo do značajnije integracije slobodnog zidarstva sjevernih i južnih područja.[7]
Nakon Belgijske revolucije 1830., 23. veljače 1833. osnovan je Veliki orijent Belgije, koji je ubrzo uživao zaštitu novoga belgijskog kralja Leopolda I. Sasko-Coburškog i Gothskog. Veliki orijent Belgije formalno je priznat kao regularna velika loža od strane Ujedinjene velike lože Engleske.[2] Godine 1854. Veliki orijent Belgije je ukinuo članak koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, čime je izašao iz okvira regularnog slobodnog zidarstva i prekinuo veze s krugom regularnih velikih loža koje su zadržavale dogmatski pristup. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1872. godine Veliki orijent je izmijenio svoje statute i opće propise, ukinuvši obvezno pozivanje na Velikog arhitekta Svemira u ritualima. Ovom je odlukom slobodno zidarstvo u Belgiji potpuno dekršćanizirano. Zbog toga je u 1870-ima prekinuo veze s engleskom velikom ložom. Nekoliko mjeseci kasnije, u istom duhu, na program službeno je uvrštena borba za društveni napredak.[8]
Dana 22. veljače 1911. osnovana je prva belgijska mješovita loža, Loža "Jednakost" (Loge Egalité) br. 45, u sastavu Međunarodnog reda slobodnog zidarstva za muškarce i žene "Le Droit Humain". Tijekom Prvoga svjetskog rata slobodnozidarska djelatnost u gotovo svim ložama bila je obustavljena.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata njemačke okupacijske vlasti naredile su zatvaranje svih loža i zabranile svaku slobodnozidarsku djelatnost. Premda belgijski slobodni zidari nisu bili sustavno uhićivani isključivo zbog pripadnosti slobodnom zidarstvu, okupacijske su vlasti zabranile organizaciju, zaplijenile njezinu imovinu i arhive te omogućile sustavno prokazivanje njezinih članova. Više istaknutih slobodnih zidara ubili su pripadnici kolaboracionističkih organizacija. U koncentracijskom logoru Esterwegen belgijski slobodni zidari osnovali su Ložu "Draga sloboda" (Loge Liberté chérie), koju je Veliki orijent Belgije nakon rata službeno priznao.[2][9]
Nakon oslobođenja Belgije 1945. obnova slobodnozidarskog djelovanja odvijala se sporo. Veliki orijent Belgije prve je nove lože počeo osnivati tek 1956. godine. Dana 4. prosinca 1959. pet loža odlučilo se odvojiti od Velikog orijenta, a dva dana poslije u Liègeu osnovale su Veliku ložu Belgije, nastojeći ponovno steći međunarodno priznatu slobodnozidarsku regularnost. Ujedinjena velika loža Engleske službeno je 1965. priznala Veliku ložu Belgije kao regularnu obedijenciju, nakon čega su je priznale i druge inozemne regularne velike lože.[2]
Međutim, Ujedinjena velika loža Engleske 1979. ponovno je prekinula odnose s Velikom ložom Belgije, smatrajući da se ona u nedovoljnoj mjeri pridržava načela slobodnozidarske regularnosti. Kao posljedica toga, 15. lipnja 1979. devet loža istupilo je iz Velike lože Belgije i osnovalo Regularnu veliku ložu Belgije.[2][10]
Regularna velika loža
Podrobniji članak o temi: Regularna velika loža BelgijeRegularna velika loža Belgije (fran. Grande Loge Régulière de Belgique; nizo. Reguliere Grootloge van België), skraćeno GLRB,[11] regularna je belgijska velika loža osnovana 1979. godine od strane devet loža koje su radile pod okriljem Velike lože Belgije. U 2026. godini pod okriljem ove velike lože rade 62 plave lože, od tog je 26 loža u Valoniji, 23 u Flandriji, dok 13 loža radi Bruxellesu. Na razini plavih loža radi se 10 različitih obreda, uključujući Moderni (francuski) obred, Drevni i prihvaćeni škotski obred i Ispravljeni škotski obred između ostalih.[12]
Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) priznaje ovu veliku ložu kao regularnu.[13]
Liberalne i tradicionalne velike lože
<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>
U Belgiji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ili tradicionalnom ustroju. Regularna velika loža Belgije je jedina regularna velika loža.
Veliki orijent Belgije (fran. Grand Orient de Belgique; nizo. Grootoosten van België), skraćeno GOB,[14] je liberalna velika loža osnovana 1833. godine i najstarija je belgijska slobodnozidarska organizacija. Pod njegovim okriljem radi 138 loža, i to 63 u Valoniji, 32 u Flandriji, 41 u Bruxellesu, dok u Luksemburgu i Burundiju rade po jedna loža.[15] Član je međunarodnih saveza velikih loža, Alijansa masona Europe[16] i AACEE.
Velika belgijska loža obreda (fran. Grande Loge Belge du Rite)[17] je velika loža osnovana 1933. godine koja radi po Obredu Memfisa-Mizraima. Danas pod njenim okriljem rade četiri lože.
Velika loža Belgije (Grande Loge de Belgique; Grootloge van België), skraćeno GLB,[18] tradicionalna je velika loža osnovna 1959. u Liègeu od strane devet loža koje su radile pod okriljem Velikog orijenta Belgije. Pod okriljem ove velike lože danas radi preko 70 loža u 22 belgijska grada.[19] Članica je Alijanse masona Europe.[16] Između 1964. i 1979. godine bili su proznati od Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE) kao regularna velika loža.
Belgijska federacija "Le Droit Humain" (Fédération belge du Droit Humain; Belgische federatie Le Droit Humain) je belgijski ogranak istoimenog međunarodnog reda za muškarce i žene.[20] Ovaj međunarodni red u Belgiji, kojemu je primarni obred Drevni i prihvaćeni škotski obred, djeluje kao federacija od 1928. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1912. Danas pod okriljem Belgijske federacije djeluje 116 plavih loža, i to 47 u Valoniji, 39 u Bruxellesu, 27 u Flandriji, dvije u Mađarskoj i jedna u Češkoj. Članica je Alijanse masona Europe.[16]
Velika ženska loža Belgije (fran. Grande Loge Féminine de Belgique; nizo. Vrouwengrootloge van België)[21] je ženska velika loža osnovana 1981. godine. Pod njezinim okriljem 47 loža, od toga su 43 u Belgiji, i to 20 u Valoniji, 10 u Flandriji te 13 u Bruxellesu. Van Belgije, jedna loža je u Danskoj i tri u Sjedinjenim Američkim Državama.[22] Članica je Alijanse masona Europe[16] i CLIMAF-a, a ranije je bila i članica i CLIPSAS-a.
Konfederacija loža "Lithos" (fran. Lithos – Confédération de loges; nizo. Lithos – Confederatie van loges)[23] liberalna je velika loža osnovana 2006. godine u Vilvordeu, Flamanski Brabant. Njezini osnivači potjecali su iz Velikog orijenta Belgije, Belgijske federacije "Le Droit Humain", Velike lože Belgije i Velikog orijenta Luksemburga. Pod okriljem ove konfederacije rade 43 lože, i to 21 u Flandriji, 11 u Valoniji, 10 u Bruxellesu, dok je jedna u Švicarskoj.[24] Članica je Alijanse masona Europe,[16] a ranije je bila i članica i CLIPSAS-a.[25]
Inozemne velike lože u Belgiji
Pored belgijskih velikih loža, u Belgiji djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
- Velika loža Francuske (GLdF) ima svoje lože koje djeluju u Pokrajini Hainaut, u mjestima Tournai i Quiévrain.[26]
- Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera" (GLTSO)[27] ima svoje lože u Belgiji.
- Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti (OITAR)[28] ima jednu svoju ložu koja radi po Salomonovom operativnom obredu. Loža "Plavi dijamant" (Loge Le Diamant Bleu) br. 126 radi u Péruwelzu, Hainaut.
- Velika nacionalna mješovita loža (GLMN) ima četiri svoje lože u Belgiji, i to tri u Ham-sur-Heure-Nalinnesu, Hainaut, jednu u Bruxellesu. U Nalinnesu djeluju lože – "Neobrađeni kamen Hainauta" (Loge La Pierre Brute du Hainaut) br. 41, "Wolfgang Amadeus Mozart" (Loge Wolfgang Amadeus Mozart) br. 96 i "Snaga i poluga Pikardije" (Loge Force et Levier de Picardie) br. 109 – koje rade po Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu. U Bruxellesu djeluje Loža "Arcana" (Loge Arcana) br. 62 koja radi po Cerneauovom obredu.[b][30]
- Veliki orijent Luksemburga (GOL) ima tri lože u Belgiji, dvije u Flandriji i jednu u Valoniji.[25] Loža "Gruba kaldrma" br. 9 u Gentu osnovana je 2004. a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.[31] Loža "Diogen" br. 10 iz Turnhouta, Antwerpen, priključila se 2005.[32] Loža "Sokrat" br. 10 iz Liègea se priključila 2016.[33]
- Velika loža Škotske (GLS) ima dvije svoje lože u Belgiji. Loža "Wellington" (engl. Wellington Lodge) br. 1385 djeluje u Antwerpenu od 1934,[34] dok Loža "Vjernost" (Allegiance Lodge) br. 1465 radi u Bruxellesu od 1951.[35]
Velika simbolička loža Španjolske (GLSO) ima jednu svoju ložu u Belgiji, i to Ložu "Svjetlo" br. 4, osnovanu 1979. u Gentu.[36][25]
Prince Hall velika loža Georgije (MWPHGLGA) ima jednu svoju afroameričku ložu u Monsu, i to Ložu "George L. Mason" (engl. George L. Mason Lodge) br. 590.[37]
Veliki orijent Latinske Amerike (GOLA)[c] ima dvije svoje lože u Belgiji, i to "Francisco de Miranda" (španj. Logia Francisco de Miranda) br. 28 u Aalstu, Istočna Flandrija, i "Sur" (Logia Sur) br. 9 u Bruxellesu.[38]
Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
- Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda (GLFREP) imala je jednu svoju ložu u Belgiji. Loža "Feniks iz Rosslyna" (Loge Le Phénix de Rosslyn) br. 21 iz Liègea djelovala je od rujna 2014. do 2024.[39][25]
Vidi još
Bilješke
- ↑ Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Belgiji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.
- ↑ Cerneauov obred je malopoznati obred kojeg je utemeljio Joseph Cerneau.[29]
- ↑ Veliki orijent Latinske Amerike, pored Belgije, ima još svojih loža na području Europe, i to u Francuskoj (4), Španjolskoj (1) i Švedskoj (5).[38]
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||
- ↑ 1,0 1,1 • Parametar
typenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Vrijmetselarij. encyclopedievlaamsebeweging.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑
• Nepoznat parametar:
editor-last
• Nepoznat parametar:editor-first - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Geschiedenis van de Vrijmetselarij. ontwaken.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Historique - Grand Orient de Belgique. gob.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Historique: 175 ans et plus…. gob.be 0. Pristupljeno 2025-11-11.
- ↑ Liberté chérie, une loge maçonnique au camp d'Esterwegen. belgiumwwii.be 0. Pristupljeno 2026-08-25.
- ↑ History of Freemasonry. glrb.be 0. Pristupljeno 2026-08-25.
- ↑ GLRB. glrb.net 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Lodges. rglb.net 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England. ugle.org.uk 0. Pristupljeno 2026-08-25.
- ↑ Grand Orient de Belgique. gob.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ GOB - Les loges. gob.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ 16,0 16,1 16,2 16,3 16,4 EMA Members. ame-ema.eu 0. Pristupljeno 2025-10-23.
- ↑ Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm. rite-memphis-misraim.be 0. Pristupljeno 2024-08-07.
- ↑ Grande Loge de Belgique. glb.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Où trouve-t-on des Loges de la Grande Loge de Belgique?. glb.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Fédération Belge du Droit Humain. droithumain.be 0. Pristupljeno 2025-06-22.
- ↑ Bienvenue à la Grande Loge Féminine de Belgique. glfb-vglb.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Les loges. glfb-vglb.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges. lithos.be 0. Pristupljeno 2024-05-04.
- ↑ LITHOS Confédération de Loges : Nos Loges. lithos.be 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ 25,0 25,1 25,2 25,3 Belgium Comasonry. comasonry.3-5-7.nl 0. Pristupljeno 2026-08-25.
- ↑ La GLDF en Europe. gldf.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra. gltso.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal. oitar.info 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ The Rite of Cerneau, a little-known Masonic rite. nos-colonnes.com 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Nos loges - GLMN. fglmn.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ De Ruwe Kassei. gol.lu 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Diogenes. gol.lu 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Socrate. gol.lu 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Lodge Wellington #1385. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Welcome to Scottish Freemasonry in Belgium!. lodgeallegiance.com 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Loge La Luz. oocities.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Most Worshipful Prince Hall Grand Lodge of Georgia - Active Lodge List. mwphglga.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ 38,0 38,1 Gran Oriente Latinoamericano : Regiones y Logias. granorientelatinoamericano.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.
- ↑ Répertoire des Loges et Chapitres. glfriteecossaisprimitif.org 0. Pristupljeno 2026-08-24.