Slobodno zidarstvo u Švicarskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velike lože u Švicarskoj[a]
Velike lože Broj loža
Velika loža "Alpina" Švicarske 83
Veliki orijent Švicarske 19
Velika ženska loža Švicarske 17
Švicarska federacija "Le Droit Humain" 8
Velika mješovita loža Švicarske 7
Velika simbolička loža Helvetske 3
Federacija Memfisa-Mizraima 4
Veliki orijent Francuske 2

<templatestyles src="Hlist/styles.css"/>

<templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Module:Sidebar/styles.css"></templatestyles>

Dio serijala o
slobodnom zidarstvu
Datoteka:Compas-equerre-ap.png
Slobodno zidarstvo po državama
Velike lože po kontinentima
Popisi slobodnih zidara

Slobodno zidarstvo se rano ukorijenilo u Švicarskoj. Godine 1736. u Ženevi je osnovana prva loža slobodnih zidara na švicarskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u Lausannei, Zürichu, Neuchâtelu i Baselu. Godine 1769. deset se devet loža ujedinilo u nacionalnu organizaciju, prvu švicarsku veliku ložu.

Danas u Švicarskoj djeluje regularna Velika loža "Alpina" Švicarske i nekoliko liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velikog orijenta Francuske imaju svoje lože u Švicarskoj.

Povijest

Prva dokumentirana slobodnozidarska loža na području današnje Švicarske osnovana je 1736. u Ženevi. Djelovala je pod nazivom "Društvo slobodnih zidara savršenog zadovoljstva" (Société des Maçons Libres du Parfait Contentement), a njezino se osnivanje povezuje s lordom Georgeom Hamiltonom i Velikom ložom Londona. U Lausannei je prva loža osnovana 1739. ili 1740., uz sudjelovanje stranaca. Početno širenje slobodnog zidarstva tako je bilo povezano s međunarodnim vezama i engleskim organizacijskim uzorima.[1] Ubrzo su se pojavile lože i u drugim gradovima: Loža "Sloga" (Loge La Concorde) u Zürichu 1740., Loža "Tri plamteće zvijezde" (Loge Les Trois Étoiles flamboyantes) u Neuchâtelu 1743. te loža u Baselu 1744. Njihovo djelovanje nailazilo je na nepovjerenje vlasti. Ženevske su vlasti 1745. zabranile građanima pristupanje slobodnozidarskim društvima, ponajprije zbog tajnosti njihovih sastanaka, ali zabrana nije trajno zaustavila razvoj loža.

Tijekom druge polovice 18. stoljeća jačalo je organizacijsko osamostaljivanje. Devet ženevskih loža osnovalo je 1769. Veliku ložu Ženeve (Grande Loge de Genève), čime je oslabila njihova neposredna ovisnost o engleskoj velikoj loži. U Baselu je 17. kolovoza 1779. osnovan Neovisni veliki priorat Helvecije (Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie), povezan s Rektificiranim škotskim sustavom.[1][2] Međutim, politički prevrati krajem stoljeća otežavali su rad loža. Ženevska velika loža bila je osobito oslabljena između 1782. i 1786. Razdoblje Francuske revolucije i napoleonskih ratova obilježili su prekidi rada i obnove pojedinih loža, pri čemu su širenju slobodnog zidarstva pridonosile i vojne lože napoleonove vojske.[1]

U prvoj polovici 19. stoljeća nastavljeni su pokušaji povezivanja švicarskih loža. Nakon sporazuma o ujedinjenju sklopljenog 1842. u Le Locleu, u Zürichu je 22. lipnja 1844. osnovana Velika loža "Alpina" Švicarske od strane 14 loža. Njezin prvi veliki majstor bio je povjesničar Johann Jakob Hottinger. Osnivanjem "Alpine" stvorena je zajednička organizacija simboličkih loža.[1][3][1]

Usporedno s organiziranjem simboličkih loža razvijala su se tijela viših stupnjeva. Nezavisni veliki priorat Helvecije zadržao je svoju ulogu u Rektificiranom škotskom obredu. Za Drevni i prihvaćeni škotski obred u Lausannei je 1873. osnovano Vrhovno vijeće Švicarske. Taj se obred razvio u sustav od 33 stupnja, pri čemu se rad u višim stupnjevima nadovezuje na stupanj majstora.[4] Lausanne je 1875. bila domaćin međunarodnog konventa vrhovnih vijeća Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Raspravljalo se o zajedničkim načelima i međunarodnom uređenju obreda, uključujući tumačenje Velikog arhitekta Svemira kao stvaralačkog načela. Konvent je bio važan pokušaj povezivanja različitih nacionalnih tradicija, ali nije uklonio razlike među njima u odnosu prema religiji i slobodi savjesti.[5][6]

Datoteka:DucommunElie-Icon p 1912 107 191.jpg
Nobelovac Élie Ducommun bio je veliki majstor Velike lože "Alpina".

U 19. stoljeću dio švicarskih slobodnih zidara sudjelovao je u liberalnim i radikalnim političkim pokretima te filantropskim inicijativama. Prema povjesničaru Olivieru Meuwlyju, slobodnozidarski krugovi bili su jedno od mjesta širenja ideja koje su pridonijele oblikovanju savezne države 1848., nakon građanskog rata. Njihov se utjecaj ostvarivao ponajprije razmjenom ideja i djelovanjem pojedinih članova, a ne jedinstvenim političkim programom svih loža.[7] Među istaknutim članovima bio je novinar i mirovni djelatnik Élie Ducommun, veliki majstor "Alpine" od 1890. do 1895. Kao tajnik Međunarodnog mirovnog ureda sudjelovao je u međunarodnom mirovnom pokretu te je 1902., zajedno s Charlesom Albertom Gobatom, dobio Nobelovu nagradu za mir.[8]

Švicarska je početkom 20. stoljeća postala i središte pokušaja međunarodnog povezivanja velikih loža. Nakon kongresa održanog u Ženevi 1902., sljedeće je godine u Neuchâtelu uspostavljen Međunarodni ured za slobodnozidarske odnose (Bureau international des relations maçonniques; skraćeno BIRM), koji je vodio Édouard Quartier-la-Tente, tadašnjeg velikog majstora Velike lože "Alpina". Njegovu je ulogu 1921. preuzela Međunarodna masonska asocijacija, osnovana na kongresu u Ženevi. Nastojanja da se uspostavi široka međunarodna suradnja ostala su ograničena razlikama među velikim ložama pa je udruga prestala djelovati 1950.[6][1]

Počeci mješovitoga slobodnog zidarstva, koje u članstvo prima žene i muškarce, povezani su s međunarodnim redom "Le Droit Humain". U Zürichu je 1896. osnovana njegova Loža "Švicarska Konfederacija" (Loge Zu den Eidgenossen), prva loža toga reda izvan Francuske. Djelovala je do početka 20. stoljeća. Novi krug članova osnovan je u Ženevi 1910., a 1913. prerastao je u Ložu "Georges Martin". Godine 1923. osnovane su dodatne lože u kantonu Neuchâtelu i u Lausannei.[9]

Tijekom 1930-ih slobodno zidarstvo postalo je metom švicarskih frontističkih[b] i fašističkih pokreta. Inicijativom povezanom s Arthurom Fonjallazom nastojalo se zabraniti slobodnozidarska društva i srodne organizacije. Na saveznom referendumu 28. studenoga 1937. prijedlog je odbijen s 68,7% glasova protiv. Odbacili su ga svi kantoni osim Fribourga. Slobodnozidarske organizacije time su zadržale mogućnost zakonitog djelovanja, iako su političke prilike uoči Drugoga svjetskog rata i tijekom njega poticale veću diskreciju.[7][9][1]

Nakon Drugoga svjetskog rata unutar Velike lože "Alpina" pojačale su se razlike oko odnosa prema liberalnim velikim ložama i uvjetima međunarodnog priznanja. Približavanje pravilima regularnosti povezanima s Ujedinjenom velikom ložom Engleske dovelo je do prekida službenih odnosa s Velikim orijentom Francuske 1955. Dio članova usprotivio se takvu usmjerenju te je sudjelovao u osnivanju novih loža. Dana 24. lipnja 1959. osnovan je Veliki orijent Švicarske. U njegovu su nastanku sudjelovale lože iz Lausanne i Züricha, među njima "Evolucija" (Loge Évolution) i "Anderson". Nova se velika loža odredila kao liberalna i adogmatska, uz naglasak na slobodi savjesti i autonomiji loža. Zadržala je muško članstvo. Veliki orijent je bio 1961. jedna od jedanaest obedijencija osnivačica CLIPSAS-a, međunarodne organizacije nastale potpisivanjem Strasbourškog apela. Godine 1967., u sklopu povezivanja s novim ženevskim ložama, preuzeo je naziv "Velika loža Švicarske" (Grande Loge de Suisse). Godine 1995. vratio se prvotnom nazivu. Ta je organizacija ostala zasebna od Velike lože "Alpina" Švicarske.[10][1][11]

Samostalno žensko slobodno zidarstvo počelo se organizirati 1964., kada je u Ženevi, pod okriljem Velike ženske lože Francuske, osnovana prva ženska loža. Godine 1972. osnovane su dvije lože neovisne o francuskoj velikoj loži, u Ženevi i Lausannei, a 1974. pridružila im se još jedna ženevska loža. Te su tri lože 1976. osnovale Veliku žensku ložu Švicarske (Grande Loge Féminine de Suisse). Daljnje ujedinjavanje provedeno je 1985. Četiri lože koje su prethodno pripadale Velikoj ženskoj loži Francuske najprije su osnovale Veliku žensku ložu Helvecije, a potom su se 29. lipnja pridružile zajedničkoj organizaciji švicarskih ženskih loža – Velikoj ženskoj loži Švicarske.[12]

Mješovite lože reda Le Droit Humain također su postupno učvršćivale nacionalnu organizaciju. Pripreme koje je 1958. pokrenula Irène Marti završile su osnivanjem Švicarske federacije 18. listopada 1981.[9]

Krajem 20. i početkom 21. stoljeća švicarsko slobodno zidarstvo obilježava supostojanje više organizacijskih tradicija. Uz "Alpinu", koju Ujedinjena velika loža Engleske priznaje kao regularnu, djeluju liberalne muške, ženske i mješovite obedijencije. Organizacijsku raznolikost dopunjuju lože povezane s inozemnim velikim ložama, neovisne lože te organizacije koje rade po obredu Memfisa-Mizraima.[13]

Pitanje slobodnozidarskog članstva povremeno je ostajalo predmetom političkih rasprava. U kantonu Valaisu 2015. razmatran je prijedlog da zastupnici moraju posebno prijavljivati članstvo u ložama i Rotary/Lions klubovima. Kantonalni parlament 11. rujna prihvatio je drukčije rješenje, s 55 glasova prema 53 i pet suzdržanih, izostavivši izričito navođenje tih organizacija.[14]

Regularna velika loža

Datoteka:SGLA-Logo.png
Velika loža "Alpina" Švicarske, osnovna 1844.
Podrobniji članak o temi: Velika loža "Alpina" Švicarske

Velika loža "Alpina" Švicarske (nje. Schweizerische Grossloge Alpina; fra. Grande Loge Suisse Alpina; tal. Gran Loggia Svizzera Alpina), skraćeno GLSA,[15] regularna je švicarska slobodnozidarska velika loža osnovana 1844. godine u Zürichu.[16] Njihov veliki majstor od 1890. do 1895. bio je Élie Ducommun dobitnik Nobelove nagrade za mir 1902. godine.[8]

Pod svojim okriljem ima 83 lože i od toga je 12 u Ženevi, po osam u Lausanni i Zürichu, sedam u Baselu, po tri u Renensu i St. Gallenu, po dvije u Aubonneu, Clarensu, Bexu, Bernu i Zuchwilu, kao i po jedna u Luganu, Morgesu, Grand-Saconnexu, Nyonu, Yverdonu, Fribourgu, Veveyu, Aigleu, Saint-Mauriceu, Sionu, Neuchâtelu, Fleurieru, La Chaux-de-Fondsu, Le Locleu, Bielu, Saint-Imieru, Porrentruyu, Könizu, Thunu, Aarauu, Luzernu,Bellinzoni, Locarnu, Chiassou, Chur, Davosu, Schaffhausenu, Winterthuru, Islikonu, Rapperswilu i Berschisu.[17]

Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju Ujedinjena velika loža Engleske[18] te druge dvije matične velike lože – Velika loža Irske i Velika loža Škotske.[19][20]

Liberalne velike lože

<templatestyles src="Multiple image/styles.css" wrapper=".tmulti"></templatestyles>

Datoteka:Logo GOS 2023.png
Veliki orijent Švicarske, osnovn 1959.
Datoteka:GLFS.png
Velika ženska loža Švicarske, osnovana 1976.

U Švicarskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju.[13][21]

Veliki orijent Švicarske (Grossorient der Schweiz; Grand Orient de Suisse; Grande Orient della Svizzera), skraćeno GOS,[22] je liberalna velika loža. Osnovan je 24. lipnja 1959. kao rezultat protivljenja loža unutar Velike lože Švicarske njezinu podređivanju regularnoj struji Ujedinjene velike lože Engleske, i to od dvije lože iz Lausanne i jedne iz Züricha. Godine 1967. i druge lože proizišle iz Velike lože Švicarske zatražile su pristupanje Velikom orijentu. Pod svojim okriljem danas ima 19 loža, od toga ih je osam u Ženevi, dok se po jedna loža nalazi u: Aigleu, Bellinzoni, Bernu, Clarensu, L'Isleu, Lausanni, Morgesu, Zugu i Zürichu, dok se dvije nalaze u Francuskoj, u Lyonu.[13] Lože rade na njemačkom, francuskom, talijanskom, kao i španjolskom jeziku.[23] Članica je nekoliko međunarodnih saveza velikih loža, i to Alijanse masone Europe,[24] Međunarodne liberalne masonske unije[25] te CLIPSAS-a (od 1961.; suosnivač[26]).

Švicarska federacija "Le Droit Humain" (fran. Fédération suisse du Droit Humain) je švicarska nacionalna federacija istoimenog međunarodnog reda za muškarce i žene.[27] Ovaj međunarodni red u Švicarskoj, kojemu je primarni obred Drevni i prihvaćeni škotski obred, djeluje kao federacija od 1981. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1895.[9] Danas pod okriljem Švicarske federacije djeluje devet loža, od toga su tri u Ženevi, a po jedna se nalazi u Clarensu, Lausanni, Locarnu, Porrentruyu, Solothurnu i Vallorbeu.[28] Loža "Putevi urara" (Loge Chemins des Horlogers) br. 2034 djeluje u Vallorbeu i u Pontarlieru u Francuskoj.[28][29]

Velika simbolička loža Helvetske (fran. Grande Loge symbolique helvétique), skraćeno GLSH,[30] je liberalna velika loža osnovana 1979. i radi po obredu Memfisa-Mizraima. Pod svojim okriljem ima tri lože u Ženevi, i to "Eknaton" (Loge Akhenaton), "Sekhmet" (Loge Sekhmet), "Zvijezda" (Loge L'Étoile).[13] Članica je međunarodnog saveza velikih loža CLIPSAS od 1993.[26]

Velika ženska loža Švicarske (Schweizerische Frauen Großloge; Grande Loge Féminine de Suisse; Grand Loggia Femminile di Svizzera), skraćeno GLFS,[31] je ženska velika loža osnovna 1985. godine. Pod svojim okriljem danas ima 17 loža, od toga ih je pet u Ženevi, dvije u Renensu, te po jedna u Baselu, Bernu, Clarensu, Fribourgu, La Chaux-de-Fondsu, Lausanni, Luganu, Neuchâtelu, Winterthuru i Zürichu.[32] Članica je međunarodnog saveza velikih loža CLIMAF od 1987.[33]

Veliki mješovita loža Švicarske (Gemischte Grossloge der Schweiz; Grande Loge mixte de Suisse; Grande Loggia Mista Svizzera), skraćeno GLMS,[34] je liberalna velika loža osnovana 1999. od loža koje su se odvojile od Švicarske federacije "Le Droit Humain".[13] Pod svojim okriljem danas ima sedam loža, od toga su dvije u Ženevi te po jedna u Bellinzoni, Saint-Mauriceu, Lausanni, Montreuxu i Zürichu.[35]

Osim toga, u Švicarskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom.[13]

Inozemne velike lože u Švicarskoj

Pored nizozemskih velikih loža, u Nizozemskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

  • Veliki orijent Francuske (GOdF) pod svojim okriljem ima dvije lože u Ženevi od početka 19. stoljeća koje rade po Francuskom obredu. Ove lože su Loža "Bratstvo" (Loge La Fraternité) koja je osnovana 1801. i Loža "Zvijezda Ženevskog jezera" (Loge L'Étoile du Léman) koja je osnovana 1804. godine.[13]
  • Federacija Memfisa-Mizraima (FedMM)[41] pod svojim okriljem ima četiri lože u Švicarskoj koje rede prema obredu Memfisa-Mizraima. Dvije se nalaze u Lausannei: Loža "Horus i Ra" (Loge Horus-Râ) osnovana je 1988. dok je Loža "Khepri" (Loge Khepri) osnovana 2010. Druge dvije osnovane su u Ženevi u prosincu 2015.: Loža "Ma'at" (Loge Maat) te Loža "Pšenica Memfisa" (Loge Le Blé de Memphis).[13]
  • Velika mješovita loža Francuske (GLMF) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Ravnoteža i predviđanje" (Loge Equilibre et Prospective) br. 9 smještena je u Ženevi gdje je osnovna 2016.[13][42]
  • Konfederacija loža "Lithos" ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Prijateljstvo" (Loge L'Amitié) br. 9 djeluje u Ženevi pod okriljem Konfederacije od 2008. Osnovna je 1991.[13][43] Pod okriljem Konfederacije u Švicarskoj ranije su djelovale još dvije lože: Loža "Sjever" (Loge Septentrion) br. 20 u Penthalazu od 2012. te Loža "Humanizam i prosvjetiteljstvo" (Loge Humanisme et Lumières) br. 27 u Ženevi od 2014. – obdje ove lože su ugašene do 2025.
  • Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas" ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Tres Libertates" smještena je u Zürichu. Prethodno je imala u istom gradu i Ložu "Fidelitas" (osn. 2017.)[44] koja je 2024. prešla pod okrilje Velike liberalne lože Austrije.[45]
  • Velika liberalna loža Austrije (LGLÖ) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Fidelitas" br. 9 osnovana je 2017. godine u Zürichu pod okriljem Velike lože u Njemačkoj "Humanitas",[44] a od kraja 2024. djeluje pod okriljem austrijske velike lože.[45]
  • Velika ženska loža Grčke ima jednu žensku ložu u Švicarskoj. Loža "Cristiane Olszacki" br. 2 osnovana je 2001. godine, a od 2016. ima sjedište u Ženevi.[46]

Vidi još

Bilješke

  1. ↑ Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Švicarskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.
  2. ↑ Švicarski frontisti označavaju desničarski, profašistički i nacionalno-socijalistički pokret koji je djelovao u Švicarskoj tijekom 1930-ih i početkom 1940-ih godina.
  3. ↑ 3,0 3,1 Univerzalni masonski savez (Alliance Maçonnique Universelle, ALMA) je fleksibilna struktura, odnosno "saveza slobodnih i suverenih loža".[37]

Izvori

Vanjske poveznice

v •  • u
Slobodno zidarstvo
Bratske organizacije formirane u Ujedinjenom Kraljevstvu u 18. stoljeću
Općenito
Masonski obredi
Masonska tijela
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj
Regularno slobodno zidarstvo
Kontinentalno slobodno zidarstvo
Međunarodne organizacije
Povezano
  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Dictionnaire historique de la Suisse, „Franc-maçonnerie”. hls-dhs-dss.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  2. ↑ Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie. gpih.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  3. ↑ Création de la Grande Loge Suisse Alpina. vraisfrèresunis.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  4. ↑ Aréopage. Les Amis de la Lumière. davel.vd.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  5. ↑ Le Convent des Suprêmes Conseils du Rite Écossais Ancien et Accepté - Lausanne (6-22 septembre 1875) : Le Convent. freemasons-freemasonry.com 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  6. ↑ 6,0 6,1
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  7. ↑ 7,0 7,1 Une contribution majeure à la Suisse moderne. swissinfo.ch 0. 26. studenoga 2017. Pristupljeno 2026-08-28.
  8. ↑ 8,0 8,1 Genève: un lieu pour la paix. genevaforpeace.com 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 Notre obédience : l’Ordre Maçonnique Mixte International « LE DROIT HUMAIN ». ledroithumain.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  10. ↑ GOS - Une histoire riche. g-o-s.org 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  11. ↑ La Loge Evolution. loge-evolution.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  12. ↑ Our history: An institutional synthesis on the emergence of women’s freemasonry in Switzerland and the stages of the creation of the GLFS. glfs-masonic.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  13. ↑ 13,00 13,01 13,02 13,03 13,04 13,05 13,06 13,07 13,08 13,09
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  14. ↑ Les francs-maçons ont gagné. letemps.ch 0. 11. rujna 2015. Pristupljeno 2026-08-28.
  15. ↑ Grand Lodge Alpina of Switzerland. freimaurerei.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  16. ↑ Schweizerische Großloge Alpina. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  17. ↑ Lodge Directory : Discover lodges across all linguistic regions of Switzerland. freimaurerei.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  18. ↑ Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England. ugle.org.uk 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  19. ↑ Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland. freemason.ie 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  20. ↑ Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland. grandlodgescotland.com 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  21. ↑ Switzerland co-Masonry. comasonry.3-5-7.nl 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  22. ↑ Grand Orient de Suisse. grand-orient-suisse.org 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  23. ↑ Les loges. g-o-s.org 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  24. ↑ EMA Members. ame-ema.eu 0. Pristupljeno 2025-10-23.
  25. ↑ Communiqué de l’Union Maçonnique Libérale Internationale du 22 avril 2025. godf.org 0. 5. svibnja 2025. Pristupljeno 2026-08-28.
  26. ↑ 26,0 26,1 Membres of CLIPSAS. clipsas.org 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  27. ↑ Fédération Suisse de l'Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain". ledroithumain.ch 0. Pristupljeno 2024-03-26.
  28. ↑ 28,0 28,1 Présentation des loges de Notre Fédération - La Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International « Le Droit Humain ». ledroithumain.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  29. ↑ R:.L:. « Chemins des Horlogers » n°2034 à Vallorbe et Pontarlier. ledroithumain.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  30. ↑ Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne. glsh.org 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  31. ↑ Grande Loge Féminine de Suisse. glfs-masonic.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  32. ↑ The Lodges of the GLFS. glfs-masonic.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  33. ↑ Les Obédiences Juridictions. climaf.eu 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  34. ↑ GLMS. glms.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  35. ↑ Les respectables Loges. glms.ch 0. Pristupljeno 2026-08-28.
  36. ↑ Athanor : Loge masonnique mixte au rite Memphis-Misram. l-athanor.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  37. ↑ ALMA Universelle. almauniverselle.fr 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  38. ↑ Union & Harmonie. union-harmonie.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  39. ↑ Sub-Rosa Loge de Recherche. sub-rosa.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  40. ↑ Respectable Loge «Les Trois Soleils» à l’Orient de Genève. troissoleils.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  41. ↑ Fédération Memphis-Misraïm. fedmm.org 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  42. ↑ Équilibre & Prospective Or∴ du Genevois : Loge Maçonnique Mixte - Franc-Maçonnerie à Genève - Suisse. equilibre-et-prospective.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  43. ↑ Nos Loges - Lithos. lithos.be 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  44. ↑ 44,0 44,1 Fidelitas (Zürich). freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  45. ↑ 45,0 45,1 Welcome to the Masonic Lodge Fidelitas. freimaurer-zurich.ch 0. Pristupljeno 2026-08-27.
  46. ↑ Grande Loge Féminine de Grèce. glfg-suisse.com 0. Pristupljeno 2026-08-27.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Slobodno_zidarstvo_u_Švicarskoj&oldid=788923"