Sava Petrović Njegoš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sava Petrović Njegoš
Sava Petrović Njegoš
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.
Sava II. Petrović Njegoš
Сава Петровић Његош
Datoteka:Vladika sava.jpg
Crnogorski vladika
Vladavina 11. siječnja 1735. − 1750.
10. ožujka 1766. − 26. veljače 1781.
Prethodnik Danilo Petrović Njegoš
Nasljednik Arsenije Plamenac (1781. − 1784.)
Petar I. Petrović Njegoš (1784. – 1830.)
Dinastija Petrović Njegoš
Rođenje 18. siječnja 1702.
Smrt 9. ožujka 1782.
Vjera Pravoslavac

Sava II. Petrović Njegoš (na crnog. ćirilici Сава Петровић Његош) (Njeguši, 18. siječnja 1702. - manastir Podmaine kod Budve, 9. ožujka 1782.), bio je državni poglavar i vladika/mitropolit (1735. − 1781.) iz crnogorske vladarske obitelji Petrovića.

Životopis

Prethodnik vladike Save, mitropolit Danilo umro je 11. siječnja 1735. godine. Još za života odredio je mitropolit Danilo nasljednika pa na duhovno i državno prijestolje Crne Gore dolazi vladika Sava Petrović.

Vladika Sava Petrović Njegoš kao nasljednik vladike Danila na tronu ostao je do 1750. godine. U ratovima Rusije i Austrije pomagao im je, ali za vrijeme njegove vladavine nije bilo većih ratova protiv Turske. Više je bio okrenut crkvenim pitanjima pa je i njegov put u Rusiju rezultirao na dobijanju priznanja crkvene autokefalnosti od Ruskoga sinoda. Materijalnu potporu koju je carica Elizabeta dodijelila Crnoj Gori (500 rubalja svake tri godine, narodu pomoć od 3000, a vladiki Savi još 1000 rubalja za put) uglavnom je iskoristio za gradnju manastira Stanjevići koji je završen 1747. godine.

Zbor crnogorskih glavara koji ga je i poslao za Rusiju i koji je imao jasniji državni program nije bio zadovoljan tom pomoći, a dok je Sava bio u Rusiji, kao vođa nametnuo se njegov sinovac Vasilije. 22. kolovoza 1750. godine u Beogradu, na preporuku mitropolita Save, srpski patrijarh Atanasije II. iz Srijemskih Karlovaca rukopoložio za mitropolita Vasilija što je značilo povlačenje vladike Save s trona i vlast je prepustio vladiki Vasiliju.

Nasljedstvo

Nakon smrti Vladike Vasilija Petrovića, vladika Sava formalno opet preuzima vlast, ali faktički vlast je prisvojena od samozvanca Šćepana Maloga (u razdoblju 1767. − 1773.) koji je zaslužan za afirmiranje svjetovne vlasti.

U povijesnim arhivima ostala su mnoga pisma vladike Save, a heraldičari na državnom grbu iz doba vladike Save prepoznaju simboliku slobodarske i oslobodilačke težnje. Vladika Sava je, pored osnovnoga simbola dvoglavog orla, uveo još jedan element grba, koji se zadržao i do danas (vidi grb Crne Gore), a to je zlatni lav u hodu. Simbolički, dvoglavi orao predstavlja Crnu Goru, a zmija u kandžama orla simbolizira neprijatelja.

Mitropolit Sava Petrović umro je 9. ožujka 1782. godine.

Njegov nasljednik Arsenije Plamenac koji je stalno živio u Crmnici umro je 15. svibnja 1784. godine.

Važan događaj za tadašnju Crnu Goru i za prijestolnicu Cetinje, a za života vladike Save Petrovića, dogodio se je početkom prosinca 1756. godine, kada su Crnogorci odnijeli pobjedu nad vojskom bosanskog vezira Ćamil Ahmet–paše, u mjestu Prediš kod Cetinja.

Titula mitropolita Save

U tituli mitropolita Save ranije se ne spominje crnogorsko ime, samo skenderijsko i primorsko. Tek od druge polovice 1777. godine se pored skenderijskog i primorskog spominje i crnogorsko ime. [1] [2]

Savа Petrović i Dubrovčani

1914. godine u Zagrebu su objavljena tri pisma (od 1763. do 1775. godine) u kojima se Sava Petrović Njegoš Dubrovčanima obraćao kao Srbima: ...da učinite našoj cerkvi i narodu černogorskomu jednom sumom od asprih kako Serbli Serbima i svojima susjedima... (1763.), [3] ...koji se vi još od našega srbskoga jezika nahodite... (1767.), [4] [5] Vaša slavna republika zna, da je sve gospodstvo i slava serbska pala i ništa nije ostalo do vas... može se serbska zemlja s vama pohvaliti. (1775.). [6] [7]

Bilješke

  1. ↑ https://library.hungaricana.hu/en/view/CroatianStateArchives_AV_I_16_1914/?pg=234&layout=s.
  2. ↑ https://www.scribd.com/document/233514714/Arkiv-za-povjestnicu-jugoslavensku-Knjiga-III.
  3. ↑ Petrović Njegoš, Sava (1914.) Vjesnik, br. 16., Pisma crnogorskih poglavica iz druge polovice 18. stoljeća, pismo Save Petrovića Dubrovčanima od 1. rujna 1763. https://library.hungaricana.hu/en/view/CroatianStateArchives_AV_I_16_1914/?pg=230&layout=s.
  4. ↑ Petrović Njegoš, Sava (1914.) Vjesnik, br. 16., Pisma crnogorskih poglavica iz druge polovice 18. stoljeća, pismo Save Petrovića Dubrovčanima od 15 lipnja. 1767. https://library.hungaricana.hu/en/view/CroatianStateArchives_AV_I_16_1914/?pg=231&layout=s.
  5. ↑ Ђерић, Василије (1914.) О српском имену по западнијем крајевима нашег народа. https://www.scribd.com/document/168225005/O-srpskom-imenu-po-zapadnijem-krajevima-nasega-naroda-1914-Vasilije-Djeric?fbclid=IwAR3wq---PotrNoLvX0SNPGEdW0N0JgK8s0SuCOdKd6m9zcp6Rh03QeESj94.
  6. ↑ Petrović Njegoš, Sava (1914.) Vjesnik, br. 16., Pisma crnogorskih poglavica iz druge polovice 18. stoljeća, pismo Save Petrovića Dubrovčanima od 25. srpnja 1775. https://library.hungaricana.hu/en/view/CroatianStateArchives_AV_I_16_1914/?pg=232&layout=s.
  7. ↑ Ђерић, Василије (1914.) О српском имену по западнијем крајевима нашег народа. https://www.scribd.com/document/168225005/O-srpskom-imenu-po-zapadnijem-krajevima-nasega-naroda-1914-Vasilije-Djeric?fbclid=IwAR3wq---PotrNoLvX0SNPGEdW0N0JgK8s0SuCOdKd6m9zcp6Rh03QeESj94.

Vanjske poveznice


Prethodnik: crnogorski vladika Nasljednik:
Danilo Petrović Njegoš (1696. - 1735.) Arsenije Plamenac (1781. - 1784.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sava_Petrović_Njegoš&oldid=418663"