Sapindus rarak
| Sapindus rarak | |
|---|---|
| S. rarak S. rarak | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Sapindaceae |
| Rod: | Sapindus |
| Vrsta: | S. rarak |
| Dvojno ime | |
| Sapindus rarak DC. | |
Sapindus rarak vrsta je stabla iz porodice sapindovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Indijskog potkontinenta do Kine (Yunnan) i zapadne Malezije.[1]
Morfologija
Sapindus rarak je listopadno stablo iz porodice sapindovki. Obično naraste oko 20 m, a u povoljnim uvjetima može doseći i više od 40 m visine. Kora je sivkasta, ispucala i ljušti se, a mlade grane su snažne, izbrazdane i sivkastožuto dlakave.[2]
Listovi su veliki, s peteljkom dugi 25–40 cm ili više, parno perasti. Liske su u 7–12, rjeđe do 13 parova, gotovo nasuprotne, na kratkim peteljčicama. Plojke su duguljaste do jajoliko lancetaste, katkada srpaste, najčešće 7–16 cm duge i 1,5–4 cm široke, tanko kožaste do papiraste. Mogu biti gole ili prilegnuto dlakave, s gustom mrežom tankih postranih žila. Osnova im je tupa do kosa, a vrh zašiljen do dugo ušiljen.[2]
Cvatovi su terminalne, uspravne metlice, dugi do oko 35 cm; glavna os je duboko izbrazdana i kratko zlatasto pustenasta. Cvjetovi su dvobočno simetrični, bijeli do zelenkastobijeli. Lapova je pet, široko jajolikih do obrnuto jajolikih, izvana gusto zlatasto svilenasto dlakavih. Latice su četiri, jajolike do eliptične ili oblancetaste, kratko noktaste i dlakave. Ljuske na laticama velike su, s gusto vunastim rubom i vrhom. Cvjetni disk je poluprstenast i zadebljan. Prašničke niti su kratke i gusto dlakave.[2]
Plodovi su crveni, tamnocrveni ili narančastocrveni, s gotovo kuglastim režnjevima promjera oko 2–2,5 cm. Sjemenke su sjajno crne, promjera oko 1,2–1,5 cm. Cvate u proljeće do ljeta, a plodi od kasnog proljeća do jeseni.[2]
Vrsta raste uglavnom u listopadnim šumama, ali se javlja i u suhim vazdazelenim šumama te uz potoke, na nadmorskim visinama od oko 150 do 1600 m. Rasprostranjena je od sjeveroistočne Indije, Mjanmara, Tajlanda i Indokine do Tajvana, Malajskog poluotoka i Indonezije, uključujući Sumatru, Javu i Male Sundske otoke.[2]
Plodovi se zbog visokog sadržaja saponina koriste kao zamjena za sapun. Sjemenke su se nekada upotrebljavale kao dugmad i perle. Drvo je tvrdo, ali nije trajno. U Tajlandu se kora i plodovi spominju i u pripremi lokalnih jela poznatih kao Ya mahok i Ya ke pik. [2]
Sinonimi
Homotipski:
- Dittelasma rarak (DC.) Hiern in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 672 (1875)
Heterotipski:
- Cupania oblongifolia Turcz. in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 587 (1862), nom. illeg. homonym. post.
- Sapindus angustifolius Blume in Rumphia 3: 99 (1847 publ. 1849), nom. illeg. homonym. post.
- Sapindus detergens Wall. in Numer. List: n.° 8042 (1847), not validly publ.
- Sapindus fuscatus Buch.-Ham. ex Hiern in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 685 (1875), not validly publ.
- Sapindus rarak var. velutinus C.Y.Wu & T.L.Ming in Fl. Yunnanica 1: 261 (1977)
- Sapindus saponaria Lour. in Fl. Cochinch.: 238 (1790), sensu auct.