Sapindus marginatus
| Sapindus marginatus | |
|---|---|
| S. marginatus, ilustracija S. marginatus, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Sapindaceae |
| Rod: | Sapindus |
| Vrsta: | S. marginatus |
| Dvojno ime | |
| Sapindus marginatus Willd. | |
Sapindus marginatus vrsta je stabla ili grma iz porodice sapindovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je jugoistok Sjeverne Amerike , točnije Georgia, dok Kew navodi širi areal (Alabama, Florida, Mississippi, Južna Karolina).[1]
Opis
Sapindus marginatus je manje stablo ili veliki grm iz porodice sapindovki, obično niži od 10 m. U engleskom je poznat kao Florida soapberry. Mlade grančice su zelene, gole i obilježene dugim uskim lenticelama, dok su starije grančice smeđe, s plutastim smeđim lenticelama. Kora zrelih grana je blijedosiva do smeđa, bradavičasta i ljušti se u velikim ljuskama.[2]
Listovi su listopadni, naizmjenični i perasto sastavljeni, dugi do oko 32 cm zajedno s peteljkom. Imaju 6–13 liski, a lisna os između liski nije okriljena. Liske su nasuprotne ili izmjenične, lancetaste, 5–15 cm duge i 2–7 cm široke, cijela ruba i zašiljena vrha. Listovi otpadaju u rano proljeće.[2]
Cvatovi su dugi do oko 18 cm i nose muške i ženske cvjetove u istom cvatu, pri čemu se muški cvjetovi otvaraju prvi. Cvjetovi su sitni, zvonasti, s pet blijedožutih latica. Plod je dug oko 2 cm, jajolik, ali nepravilan odnosno jednostrano razvijen, zlatnosmeđ, kožast, naboran i tvrd. Sadrži veliku crnu otrovnu sjemenku.
Biljka se razmnožava sjemenom. Cvjetovi su obično jednospolni, iako neki mogu biti dvospolni. Pojedina stabla najčešće nose i muške i ženske cvjetove, ali jedan spol može prevladavati, pa biljka funkcionalno djeluje kao muška ili ženska. Iako za ovu vrstu nisu navedeni posebni podaci o oprašivanju, vrste roda Sapindus često proizvode mnogo nektara i posjećuju ih leptiri i pčele.
Naziv soapberry odnosi se na plodove, koji sadrže saponine i pri gnječenju stvaraju pjenu. Ta pjena kod nekih ljudi može nadražiti kožu. U Georgiji se vrsta smatra rijetkom; poznata je s malog broja nalazišta, a ugrožavaju je krčenje i razvoj obalnih šumaraka i primorskih šuma.
Srodna vrsta Sapindus saponaria nije autohtona u Georgiji, ali se može širiti iz uzgoja. Od S. marginatus razlikuje se usko okriljenom lisnom osi između liski, liskama tupog ili zaobljenog vrha te okruglim plodovima. Neki autori tretiraju S. marginatus i S. saponaria kao jednu vrstu.
Rasprostranjenost i stanište
Vrsta raste na obalnim školjkastim humcima i u primorskim tvrdolisnim šumarcima, često uz rubove slanih močvara. U takvim staništima javlja se s vrstama kao što su živi hrast, crveni cedar, crvena lovorika, pignut hikorija i yaupon. Prirodno je zabilježena u Georgiji i Floridi, a moguće i u Južnoj Karolini. Često se sadi u vrtovima i dvorištima duž jugoistočne obale SAD-a, pa se ponegdje može javljati i kao pobjegla iz uzgoja.[2]
Galerija
-
S. marginatus, stabla.
-
S. marginatus, listovi.
-
S. marginatus, habitus.
Sinonimi
Heterotipski:
- Sapindus acuminatus Raf. in New Fl. 3: 22 (1838), nom. illeg. homonym. post.
- Sapindus falcatus Raf. in Med. Fl. 2: 261 (1830)
- Sapindus manatensis Shuttlew. ex Radlk. in Sitzungsber. Math.-Phys. Cl. Königl. Bayer. Akad. Wiss. München 8: 318 (1878)