Proplastidi su nediferencirana vrsta plastida.[1]
Sve druge vrste plastida (kloroplasti, kromoplasti i leukoplasti) nastaju od proplastida.[1] Ovisno o tome koju će ulogu imati u budućnosti, proplastidi poprimaju ili ne poprimaju boju i odgovarajuće karakteristike.[1] Sitni su i vrlo jednostavne građe, i stroma im ima samo malo nepravilno naboranih membrana. [1] Mlade meristemske stanice su mjesto gdje su smješteni proplastidi.[1]
Proplastidi se mogu razviti u ove plastide:[2]
- Kloroplasti, zeleni plastidi: za fotosintezu; v. također etioplasti, prethodnici kloroplasta.
- Kromoplasti, obojeni plastidi: za sintezu pigmenata i pohranu.
- Gerontoplasti: kontrola rastavljanja fotosintetskog aparata tijekom senescencije.
- Leukoplasti, bezbojni plastidi: za sintezu monoterpena; leukoplastidi se ponekad diferenciraju u više specijaliziranih plastida:
- Amiloplasti: za pohranu škroba i detektiranje gravitacije.
- Elajoplasti: za pohranu masti.
- Proteinoplasti: za pohranu i modificiranje proteina.
- Tanosomi: za sintezu i proizvodnju tanina i polifenola.
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. "Anatomija bilja - skripta". Šumarski fakultet u Zagrebu. http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
| ||||||||||||||||||||
Nedovršeni članak Proplastid koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.