| PM Makarov | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | poluautomatski pištolj |
| Država podrijetla |  SSSR
|
| Povijest uporabe | |
| U službi | 1951. - |
| Povijest proizvodnje | |
| Projektant | Nikolaj Makarov |
| Projektirano | tvornički izrađen 1948.g. |
| Proizvođač | IŠMAŠ (SSSR/Rusija) Ernst Thaelmann / Simson (Suhl) (Njemačka) Arsenal (Bugarska) Norinco (Kina) |
| Svojstva | |
| Dužina | 161,5 mm |
| Masa | 730g |
| Kalibar | 9x18mm Makarov |
| Dužina cijevi | 91 mm |
| Broj žljebova | 6 |
| Brzina gađanja | 315 m/s |
| Domet | 50 m |
| Kapacitet spremnika | 8 metaka |
PM Makarov (Pištolj Makarova; rus. Пистолет Макарова ПМ) je vrlo poznati sovjetski poluautomatski pištolj čija povijest seže još u Prvi svjetski rat, pa sve do današnjih dana. Dizajnirao ga je kasnih 1930-ih Nikolaj Fjodorovič Makarov.
Mnoge su istočne zemlje na temelju izvornika razvile svoje tipove ovakvog samokresa. Danas su osim ruskog poznati i mađarski, istočnonjemački i češki samokres ovakvog izgleda i osobina.
Ovaj su pištolj zbog izuzetnih konstrukcijskih rješenja i preciznosti rabile i ruske obavještajne službe. Ima specifičan način rada, a to mu je pak kratko i naglo trzanje zatvarača prigodom opaljenja metka. Zastoji su općeniti kao kod svakog pištolja.
Glavni su mu dijelovi: spremnik, branik okidača, mehanizam za okidanje, navlaka sa zatvaračem, ciljnici (zbog svoje male dužine su više izraženiji), povratna opruga, cijev i rukohvat.