Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a
| Osmi dalmatinski udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a | |
|---|---|
Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. | |
| Osnovana | 7. listopada 1943. |
| Država | |
| Veličina | 4 divizije 13.049 vojnika (1943.) 30.000 vojnika (1944.) 49.058 vojnika (1945.) |
| Dio | NOVJ Glavni štab Hrvatske |
| Geslo | Smrt fašizmu – sloboda narodu! |
| Sudjelovanje u borbama | Obrana Splita (1943.) Desant na Korčulu (1944.) Napad na Šoltu (1944.) Operacije oslobođenja Dalmacije (1944.) Kninska operacija (1944.) Mostarska operacija (1945.) Riječka operacija (1945.) Tršćanska operacija (1945.) |
| Zapovjednici | |
| Istaknuti zapovjednici |
Vicko Krstulović |
Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a formiran je 7. listopada 1943. godine od Devete, Devetnaeste, Dvadesete i Dvadeset šeste dalmatinske divizije i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, Mosorskog, Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ od 24. listopada 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i Mornarica NOVJ-a.
Prvi zapovjednik korpusa bio je Vicko Krstulović, od 15. prosinca 1943. Pavle Ilić Veljko, zatim Vlado Ćetković, narodni heroj, a poslije njegove pogibije, od 31. listopada 1944. godine, Petar Drapšin, narodni heroj. Politički komesari korpusa bili su Ivan Kukoč, do 25. siječnja 1944. i Boško Šiljegović, narodni heroj.
Za postignuti uspjeh prilikom oslobođenja Knina, Vrhovni zapovjednik NOV i POJ Josip Broz Tito je 10. prosinca 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a Glavni štab NOV i PO Hrvatske mu je, 25. prosinca, dodijelio naziv udarni.
Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba JA od 1. ožujka 1945. godine korpus je uključen u Četvrtu armiju JA.
Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr Ante Starčević, bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.[1]
Ustroj 8. korpusa
- Zapovjedništvo korpusa
- 9. dalmatinska divizija
- 1. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
- 3. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 4. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 13. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
- 2. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
- 19. dalmatinska divizija
- 5. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 6. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 7. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
- 14. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
- 20. dalmatinska divizija
- 8. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 9. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 10. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 26. dalmatinska divizija
- 11. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 12. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 13. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
- 1. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
- 3. prekomorska brigada (1944. – 1945.)
- 1. tenkovska brigada (1943. – 1945.)
- Artiljerijska brigada (1943. – 1945.)
- Inženjerijska brigada (1943. – 1945.)
Osim ovih postrojbi pod zapovjedništvom 8. korpusa bile su i druge domaće i savezničke postrojbe:
- Mornarica NOVJ-a (1943. – 1944.)
- 351. lovačka eskadrila RAF-a (2. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.)
- 352. lovačka eskadrila RAF-a (1. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.)
- Galerija
-
Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944.
-
"Stuarti" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944.
-
Zrakoplovi tipa „Spitfire V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944.
-
Bitnica brdske artiljerijske brigade 8. korpusa, tipa M, Knin 1944.
Ratni učinak korpusa
Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. [2]
Literatura
- Vojna enciklopedija, Beograd 1975. godina
- Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945., Split 2004. godina
Izvori
- ↑ Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.
- ↑ Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945. znaci.org 0. Pristupljeno 2025-10-18.