Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj

Velike lože u Nizozemskoj

Velike lože	Broj loža
Veliki orijent Nizozemske	171
Nizozemska federacija "Le Droit Humain"	18
Velika mješovita loža Nizozemske	6
Red slobodnih zidarica Nizozemske	4
Nizozemska udruga slobodnih zidara	1
Veliki orijent Francuske	2
Velika orijent Luksemburga	1

Slobodno zidarstvo se rano ukorijenilo u Nizozemskoj. Godine 1734. u Hagu je osnovana prva loža slobodnih zidara na nizozemskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u Amsterdamu, Rotterdamu i Leidenu. Godine 1756. deset se loža ujedinilo u nacionalnu organizaciju, prvu nizozemsku veliku ložu.

Danas u Nizozemskoj djeluje regularni Veliki orijent Nizozemske i nekoliko liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velikog orijenta Francuske imaju svoje lože u Nizozemskoj.

Povijest

Prve slobodnozidarske aktivnosti na području Nizozemske zabilježene su u doba Republike Sedam Ujedinjenih Nizozemski. Godine 1720. i 1721. britanski slobodni zidari okupljali su se u Rotterdamu. Prva loža osnovana je 1734. u Hagu pod nazivom Loža "Veliki majstor Ujedinjenih pokrajina i Generaliteta" (Loge du Grand-Maître des Provinces Unies et du Ressort de la Généralité). Iz nje je poslije nastala Loža "Kraljevska unija" (Loge L'Union Royale), koja djeluje i danas te se smatra najstarijom postojećom ložom u Nizozemskoj. Tijekom sljedećih desetljeća postupno su osnivane nove lože, a 26. prosinca 1756. desetak njih udružilo se u Veliku ložu Sedam Ujedinjenih Nizozemski (Groote Loge der Zeven Verenigde Nederlanden), preteču današnjeg Reda slobodnih zidara pod Velikim orijentom Nizozemske.

Osobito za vrijeme baruna Carela van Boetzelaera, koji je dužnost velikog majstora obnašao od 1759. do 1798., slobodno zidarstvo u Nizozemskoj doživjelo je snažan i stabilan razvoj. Za njegova vodstva broj loža pod jurisdikcijom Velike lože porastao je s približno dvadeset na više od sedamdeset, dok se broj članova Velike lože povećao gotovo deset puta. Nadležnost nizozemske Velike lože proširila se i na Antile, Surinam, Bengal i Cejlon, Nizozemsku Istočnu Indiju te Južnu Afriku. Godine 1770., također za Boetzelaarova velikog majstorstva, nizozemsku Veliku ložu priznala je Velika loža Engleske. U istom se razdoblju sve više razvijala primjena viših stupnjeva Francuskog obreda, što je 1803. dovelo do osnutka Reda visokih stupnjeva (Orde der Hoge Graden).

Tijekom francuskog razdoblja (1794. – 1814.), u vrijeme Napoleonove prevlasti, Veliki orijent Francuske, osnovan 1773., nastojao je nizozemske lože uključiti u svoju nadležnost. Nizozemska Velika loža uspješno se oduprla tim nastojanjima, iako je u Nizozemskoj ipak osnovano nekoliko loža pod francuskom upravom. Godine 1798. nizozemska Velika loža preimenovana je u Veliki orijent Batavijske Republike (Grootoosten der Bataafse Republiek), a 1807. u Veliki orijent slobodnih zidara u Holandiji i pripadajućim zemljama (Grootoosten van de Vrijmetselaren in Holland en onderhorige landen).

Datoteka:VM 33023 – Portrait of Prince Frederick of the Netherlands – 1870 – Bastiaan de Poorter.jpg

Nizozemski princ Frederik vodio je Veliki orijent Nizozemske.

Nakon završetka francuskog razdoblja 1815. osnovano je Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske, a sin bivšeg namjesnika Vilima V. stupio je na prijestolje kao kralj Vilim I. Njegov drugi sin, princ Frederik, tijekom 65 godina, od 1816. do 1881., obnašao je dužnost velikog majstora Velikog orijenta Nizozemske. Za njegova vodstva nizozemsko slobodno zidarstvo doživjelo je znatan procvat. Godine 1818. osnovao je Ured za majstorski stupanj (Afdeling van de Meestergraad), zamišljen kao protuteža tada izrazitije kršćanski usmjerenom Redu visokih stupnjeva.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Drevni i prihvaćeni škotski obred postajao je sve zastupljeniji u nizozemskom slobodnom zidarstvu. Godine 1912. osnovano je Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Nizozemsku. U isto su se vrijeme počele osnivati i prve mješovite lože, otvorene i muškarcima i ženama. Godine 1919. ustrojena je Nizozemska federacija međunarodnog mješovitog slobodnozidarskog reda Le Droit Humain.

Drugi svjetski rat predstavljao je teško razdoblje za nizozemsko slobodno zidarstvo. Sve slobodnozidarske aktivnosti bile su zabranjene, a veliki majstor Hermannus van Tongeren stradao je u koncentracijskom logoru Sachsenhausen. Nakon oslobođenja slobodnozidarska djelatnost ponovno je obnovljena. Poslijeratno razdoblje obilježili su i gubitci dijela nekadašnje međunarodne mreže nizozemskog slobodnog zidarstva. Godine 1961. južnoafričke lože koje su dotad djelovale pod jurisdikcijom Velikog Orijenta Nizozemske prekinule su veze s nizozemskom središnjicom. Nekadašnja Nizozemska Istočna Indija stekla je 1949. neovisnost kao Republika Indonezija, što je naposljetku dovelo do toga da su lože Velikog orijenta Nizozemske, nakon približno dva stoljeća prisutnosti na tom području, 1962. morale obustaviti svoje djelovanje.

Od sredine 20. stoljeća u nizozemskom slobodnozidarskom okruženju svoje su mjesto postupno stekle i različite obedijencije i redovi engleskog podrijetla, među kojima su Red Svetoga kraljevskog luka i Red majstora znaka.

Prva nizozemska slobodnozidarska velika loža namijenjena isključivo ženama osnovana je 2015. pod nazivom Red ženskih slobodnih zidara Nizozemske.

Regularna velika loža

Datoteka:GON-logo.png

Veliki orijent Nizozemske, osnovana 1756.

Podrobniji članak o temi: Veliki orijent Nizozemske

Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske (nizo. Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden), skraćeno GON, kraće Veliki orijent Nizozemske, negdje i Veliki istok Nizozemske, regularna je nizozemska slobodnozidarska velika loža. Osnovana je 1756. godine i najstarija je regularna velika loža na europskom kontinentu.

Pod svojim okriljem ima 171 ložu slobodnih zidara, od kojih je većina u Nizozemskoj, dok je njih 19 van Nizozemske. U Surinamu se nalaze tri lože u glavom gradu Paramaribu. Na Karibima je pet lože, od toga tri su u Willemstadu na Curaçau, jedna u Kralendijku na Bonaireu te jedna u Philipsburgu na Sv. Martinu. U Zimbabveu je ukupno sedam loža, od toga tri su u Harareu i po jedna u Maronderi, Bulawayu i Murewi. Pored njih su van Nizozemske su i tri lože Oranjestadu u Arubi, po jedna loža u Roodepoortu, gradu u Južnoj Africi pored Johannesburga, i Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda.

Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 1770. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.

Liberalne velike lože

U Nizozemskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju.

Nizozemska federacija "Le Droit Humain" (Le Droit Humain – Nederlandse Federatie) je nizozemska nacionalna federacija istoimenog međunarodnog reda za muškarce i žene. Ovaj međunarodni red u Belgiji, kojemu je primarni obred Drevni i prihvaćeni škotski obred, djeluje kao federacija od 1919. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1905. Danas pod okriljem Nizozemske federacije djeluje 18 loža, od kojih se dvije nalaze u Bussumu i Hagu te po jedna u Amsterdamu, Delftu, Dordrechtu, Eindhovenu, Haarlemu, Maastrichtu, Rotterdamu, Terneuzenu, Utrechtu, Velpu, Vlissingenu, Zaandamu, Zutphenu i Zwolleu. Ranije je Nizozemska federacija imala još 49 loža pod svojim okiljem. Lože u Nizozemskoj bile su smještene u Amersfoortu, Groningenu, Hoornu, Leeuwardenu i Roermondu, a imala je lože i u drugim europskim gradovima poput Ženeve u Švicarskoj, zatim Frankfurta na Majni, Berlina i Hamburga u Njemačkoj, zatim Praga i Ostrave u Češkoj te Beča u Austriji, kao i Zagreba gdje je 1931. godine osnovana Loža "Pitagora". U Aziji je imala 11 loža u Nizozemskoj Istočnoj Indiji.

Nizozemska udruga slobodnih zidara (Nederlands Verbond van Vrijmetselaren), skraćeno NVVV, je liberalna velika loža osnovana 1919. godine od tri lože koje su napustile Red "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima samo jednu ložu u u Hagu, i to Ložu "Rakoci" (Loge Rakoczy) br. 2. Ranije je imala još četiri lože u Amsterdamu, Utrechtu, Leidenu te Istočnoj Indiji koje su ugasile, od kojih se posljednja ugasila Loža "Grof Welldone" (Loge Graaf van Welldone) br. 3 iz Utrechta 2009.

Velika mješovita loža Nizozemske (Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij), skraćeno NGGV, je liberalna velika loža osnovana 1960. godine od tri lože koje su napustile Nizozemsku federaciju "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima šest loža: "Arkada" (Loge Arcade) br. 3 u Amsterdamu, "Kamen temeljac" (Loge De Hoeksteen) br. 8 u Utrechtu, "Feniks" (Loge Phoenix) br. 12 u Goudi, "Arkada" (Loge Arcade) br. 19 u Bredi, "Ištar" (Loge Ishtar) br. 20 u Leidenu te "Helije" (Loge Helios) br. 21 u Delftu. Ranije je imala još 18 loža, uključujući lože u Hagu, Amstelveenu, Vlaardingenu, Maastricht te Ujedinjenom Kraljevstvu. Tri lože u Ujedinjenom Kraljevstvu (London, Falkirk i Edinburgh) tijekom 1970-ih formirale su veliku ložu Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene. Velika mješovita loža je članica Alijanse masone Europe, međunarodnog saveza velikih loža. Bila je suosnivač Međunarodne unije Catena 1961. i gdje se zadržala do 1998. Takočer, bila je članica CLIPSAS-a (1985. – 2020.). Upravljanje visokim stupnjevima Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda delegirano je na Nizozemsko Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda mješovitog slobodnog zidarstva (Nederlandse Opperraad van de 33e en laatste graad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus der Gemengde Vrijmetselarij).

Red slobodnih zidarica Nizozemske (Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland), skraćeno OVVN, je ženska liberalna velika loža osnovana 2015. godine. Pod svojim okriljem ima četiri lože, "Waterspiegel" (Loge de Waterspiegel) u Goudi, "Alkemija" (Loge Alchemilla) u Assenu, "Oloid" (Loge Oloïde) u Alkmaaru, kao i "Aurora" (Loge Aurora) na otoku Curaçao.

Ujedinjene slobodnozidarske lože Nizozemske (Verenigde Vrijmetselaars Loges Nederland), skraćeno VVLN, je liberalna velika loža koju su 2017. godine osnovali bivši članovi Velike mješovite lože Nizozemske. U početku je velika imala dvije lože: "Zenit" u Hagu i "Različak" (kasnije "Metropolis") u Amstelveenu. Krajem 2017. Loža "Jan Amos Comenius" u Roermondu prešla je iz Velike mješovite lože Nizozemske, no već se 2022. ugasila.

Osim toga, u Nizozemskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom.

• Loža "Zigurat" (Loge Ziggurat), Hag – mješovita loža koja nosi naziv po ziguratu, vrsti drevnih hramova koje je moguće naći u Mezopotamiji.
• Loža "Sešat" (Loge Seshat), Hag – mješovita loža koja radi prema obredu Memfisa-Mizraima i koja nosi naziv po Sešat, božici znanja i mudrosti u egipatskoj mitologiji.
• Loža "Itaka" (Loge Ithaka), Leiden – ženska loža koja nosi naziv po grčkom otoku Itaka, poznato po Homerovim epovima Ilijada i Odiseja.

Inozemne velike lože u Nizozemskoj

Pored nizozemskih velikih loža, u Nizozemskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

• Veliki orijent Luksemburga (GOL) ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj, i to Ložu "Fiat Lux" br. 8 u Leeuwardenu. Ova loža je osnovana 1939. pod okriljem Reda "Le Droit Humain" a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.
• Veliki orijent Francuske (GOdF) pod svojim okriljem ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj od 2017. godine, Ložu "Sveti Napoleon" (Loge Saint Napoléon) u Amsterdamu. Loža "Sveti Napoleon" prethodno je postojala od 1810. do 1835., kao i još šest loža osnovanih početkom 1810-ih u Hagu, Dordrechtu, Den Helderu, Groningenu, Vlissingenu i Zwolleu.
• Prince Hall velika loža Massachusettsa ima jednu svoju afroameričku ložu u Amersfoortu, i to Ložu "Plamteća zvijezda" (engl. Blazing Star Lodge) br. 26.

Vidi još

• Slobodno zidarstvo u Belgiji

Vanjske poveznice

• Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske
• Velika mješovita loža Nizozemske
• Nizozemska federacija "Le Droit Humain"
• Red slobodnih zidarica Nizozemske