Toggle menu
244 tis.
67
18
623,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Negev

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ruševine u pustinji Negev

Negev (hebrejski נֶגֶב, tiberijadski izgovor: Néḡeḇ; arapski النقب an-Naqab) pustinjsko je područje u južnom Izraelu. U biblijskom hebrejskom, negev znači "jug". Negev zauzima veći dio Južnog okruga Izraela.

Zemljopisno, preko 13.000 km² Negev formira obrnuti trokut čija zapadna stranica dodiruje pustinju Sinajskog poluotoka, a čija je istočna granica Vadi Arabah.

Središte je okruga grad Beer Ševa (oko 200.000 stanovnika) na sjeveru. Južni kraj čini Akapski zaljev (u Izraelu se naziva Eilatski zaljev) i grad Eilat. Među ostalim gradovima tu su Dimona i Mitzpe Ramon, više beduinskih gradova, poput Rahata i Tel Ševe.

U Negevu se nalazi više zanimljivih kulturnih i zemljopisnih lokacija. Među njima su tri ogromna eroziona kruga koja sliče kraterima (heb. mahtešim), koji su jedinstveni u tom dijelu svijeta: ha-Mahteš ha-Gadol ("Veliki krater"), ha-Mahteš ha-Katan ("Mali krater") i krater Ramon. Ovaj posljednji ujedno je i najveći - on je vjerojatno najveći prirodni krater na Zemlji (krater koji nije nastao udarom asteroida).

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev su arheološki lokaliteti gradova na drevnom putu tamjana u pustinji Negev, južni Izrael. Četiri grada (Avdat, Haluza, Mamšit i Šivta) su izravno spajala put tamjana, ali i put začina sa Sredozemljem. Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 205. godine.[1] Izgradili su ih Nabatejci, staro arapsko pleme Hašemitskog kraljevstva s prijestolnicom u Petri (također svjetska baština od 1985.).

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice