Toggle menu
244 tis.
67
18
623,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Monacan Indijanci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Monacan, pleme i labavi plemenski savez Siouanskih plemena sa gornjeg toka rijeke James u Virginiji, srodnih plemenima Manahoac, Tutelo i Saponi. Potomci im danas žive u Virginiji u okrugu Amherst (1.400; 2005.) gdje su 1989. priznati od matične države.

Ime

Moguće (Hodge, Swanton) iz Algonquian jezika u značenju "digging stick," ili "spade."

Plemena saveza

Monacani su okupljali u svoj savez više plemena. W. J. McGee navodi:

Hodge spominje plemenske grupe: Massinacac, Mohemencho, Monahassano, Monasiccapano, uz napomenu da to nisu sve. Njegovo pleme Monahassano ili Monahassanugh identificiraju se sa Nahyssan Indijancima i kasnije će biti poznati kao Yesan

Sela

D. I. Bushnell, Jr. navodi sela Massinacack na desnoj obali rijeke James, oko ušća Mohawk Creeka; Mohemencho, na južnoj obali rijeke James, koje je po istom autoru kasnije poznato kao Monacan Town; Rassawek, blizu mjesta gdje se spajaju James i Rivanna.

Povijest

Domovina plemena Monacan nalazi se u području planina Bear Mountain već nekoliko tisuća godina, a njihovo porijeklo moglo bi biti u dolini rijeke Ohio, gdje su se prema nekim znanstvenicima formirala plemena porodice Siouan, nakon čega je došlo do seoba na zapad i istok. Monacane prvi susreće kapetan John Smith 1607. koji istražuje rijeku James, a već sljedeće godine posjećuje ih kapetan Christopher Newport koji otkriva dva sela. Kao saveznici Manahoaca bili su i neprijatelji konfederacije Powhatan. Većina ih nestaje u ratovima pa ih je do 1699. preostalo svega 100, a hugenoti zauzimaju njihovo selo Mohemencho. Njihovi ostaci po svoj prilici priključuju se Saponima i Tutelima na mjestu Fort Christanna.

Etnografija

Kultura plemena u savezu Monacana veoma je nalik onoj kod Powhatana, uz tu razliku što njihova sela nisu bila zaštićena palisadama, a pripada jugoistočnom kulturnom području. Monacani su kombinirali agrikulturu sa lovom, [ribolov]om i sakupljanjem. Žene su sakupljale orahe, bobice i drugo bilje i voće, te uzgajali kukuruz, grah i tikve i neke druge kulture. Ženski posao bila je i izrada predmeta za domaćinstvo iz drveta, kostiju, životinjske kože i drugih prirodnih materijala koji su i bili dostupni. Muški posao bio je lov (uključujući bizona, medvjeda), ribolov i rat. Bavili su se i košaraštvom i lončarstvom a glavna trgovačka roba bio je bakar koji su trgovali sa drugim plemenima. Sela Monacana imala su i parne kupelji, saune, koje su se nalazile u posebnim kolibama, a do pare su dolazili polijevanjem vode po vrućem ugljenu. Svoje mrtve Monacani su tisućama godina sahranjivali u svetim moundima posebno građenim za tu svrhu, a izučavao ih je Dr. Jeffrey Hantman s Virginijskog sveučilišta.

Vanjske poveznice