Merope
| Merope | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Aurantioideae |
| Rod: | Merope M.Roem. |
| Vrsta: | M. angulata |
| Dvojno ime | |
| Merope angulata (Willd.) Swingle | |
Merope je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Max Joseph Roemer ustanovio 1846. u Familiarum Naturalium Regni Vegetabilis Synopses Monographicae 1: 44. Tipska vrsta bila je Merope spinosa (Blume) M.Roem., danas sinonim jedine prihvaćene vrste Merope angulata (Willd.) Swingle. Kew prihvaća rod i navodi mu prirodni areal od sjeveroistočne Indije do Nove Gvineje.[1]
Roemer je rod osnovao na Blumeovoj vrsti Sclerostylis spinosa, očito bez pregleda živog ili potpunog materijala. Walter T. Swingle poslije je proučio Blumeov tipski primjerak, novi materijal s Jave i žive biljke uzgojene u Washingtonu te 1915. dokazao da je riječ o istoj biljci koju je Willdenow još 1802. opisao kao Citrus angulata. Kako je Merope bilo najstarije raspoloživo rodno ime, Swingle je objavio današnju kombinaciju Merope angulata (Willd.) Swingle.[2]
Etimologija
Merope je Roemer preuzeo iz grčke mitologije — Merope je jedna od nimfi povezanih s Plejadama. Epitet angulata znači „uglasta”, očito prema neobičnom uglatom, najčešće trobridnom plodu. [3] India Flora navodi je iz plimnih šuma delte Mahanadija u Odishi i daje narodni naziv bano nimbu. Flora Bangladeša navodi bengalske nazive bon-lebu i ban-nimbu, dok se u Singapuru i Maleziji javlja limau lelang; engleski je naziv mangrove lime.[4]
Morfologija
Biljke su zimzeleni uspravni grmovi ili mala stabla, obično do oko 3 m visine. Grančice su gole i nose jake, ravne pazušne trnove, duge približno 2–5 cm, pojedinačne ili često u paru. Listovi su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, često zbijeni na kratkim bočnim grančicama. Liske su duguljaste do obrnuto jajaste, približno 4,5–15 × 2–7 cm, debele, kožaste i obilno prošarane prozirnim uljnim žlijezdama. Pri gnječenju razvijaju izrazit miris nalik limeti.[5]
Cvjetovi su dvospolni, mirisni i peteročlani, razvijaju se pojedinačno, u paru ili u malim skupinama u pazušcima listova. Čaška je čašasta i peterorežnjevita. Latica je pet, slobodne su, bijele do žućkastobijele i duge oko 6–8 mm. Prašnika je 10, međusobno su slobodni; niti su linearne, a antere usko duguljaste. Nektarijski disk je debeo i prstenast. Plodnica je nadrasla, tro- do četveropretinčasta, s po četiri sjemena zametka u svakom pretincu; vrat tučka je kratak i debeo.[5]
Plod je vrlo karakteristična, polusuha uglasta boba, jajasta do elipsoidna, duga do oko 4,5 cm i najčešće trokutasta u poprečnom presjeku. Kora je debela, gusto žljezdasta i snažno aromatična, zelena, a pri dozrijevanju žućkasta. Unutrašnjost nema prave sočne mjehuriće kao Citrus, nego su pretinci ispunjeni ljepljivom sluzavom tekućinom. Sjemenke su velike, spljoštene i bubrežaste, duge 2–3 cm, hrapave površine. Swingle je upravo uglast plod, vrlo velike plosnate sjemenke, debele listove i ravne trnove smatrao dobrim obilježjima roda.[5]
Staništa
Merope angulata izrazito je halofitna odnosno sol tolerantna biljka, vezana uz kopnene rubove mangrova, plimne šume, bočate močvare i obale rijeka. Swingle je već 1915. eksperimentalno pokazao njezinu neobičnu otpornost na zaslanjeno tlo i razmatrao mogućnost uporabe kao podloge za agrume, iako početni pokušaji cijepljenja pravih citrusa nisu bili uspješni.[2]
U Aquatic Botany iz 2015. autori su analizirali 55 biljaka iz dvije prirodne populacije u rezervatu Bhitarkanika te jedne ex situ zbirke u Jharkhaliju. Našli su umjerenu genetičku raznolikost, slabu strukturiranost populacija i visok protok gena, povezan s pretežitim križnim oprašivanjem. Unatoč tome upozoravaju da je stanište vrste jako fragmentirano te da su potrebne mjere za očuvanje preostale genetičke raznolikosti.
Sinonimi
Homotipski:
- Atalantia angulata (Willd.) Engl. in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 328 (1931)
- Citrus angulata Willd. in Sp. Pl., ed. 4. 3: 1426 (1802)
- Gonocitrus angulatus (Willd.) Kurz in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 42: 228 (1873)
- Limonia angulata (Willd.) Wight & Arn. ex Voigt in Hort. Suburb. Calcutt.: 139 (1845)
Heterotipski:
- Atalantia longispina Kurz in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 41: 295 (1872)
- Atalantia spinosa (Blume) Hook. ex Koord. in Exkurs.-Fl. Java 2: 427 (1912)
- Glycosmis spinosa (Blume) D.Dietr. in Syn. Plant. 2: 1409 (1840)
- Merope spinosa (Blume) M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 44 (1846)
- Paramignya angulata Kurz in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 44: 135 (1875)
- Paramignya longispina Hook.f. in Fl. Brit. India 1: 511 (1875)
- Sclerostylis spinosa Blume in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 134 (1825)
Izvori
- ↑ Kew pristupljeno 25. kolovoza 2026.
- ↑ 2,0 2,1 Journal of the Washington Academy of Sciences, pristupljeno 15. kolovoza 2026.
- ↑ Flora, pristupljeno 25. kolovoza 2026.
- ↑ India Flora Online, pristupljeno 15. kolovoza 2026.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Flora of Bangladesh, pristupljeno 15. kolovoza 2026.