| Mehmed IV | |
|---|---|
| Mehmed IV. na osmanlijskoj minijaturi | |
| Sultan Osmanskog Carstva | |
| Vladavina | 8. kolovoza 1648. – 8. studenog 1687. |
| Krunidba | 8. kolovoza 1648. |
| Prethodnik | Ibrahim I. |
| Nasljednik | Sulejman II. |
| Supruge | Emetullah Rabia Gulnuš sultanija |
| Djeca | |
| Mustafa II., Ahmed III. | |
| Puno ime | |
| Sultan Mehmed IV Kan | |
| Dinastija | Osmanovići |
| Otac | Ibrahim I. |
| Majka | Sultanija Turhan Hatidže |
| Rođenje | 2. siječnja 1642. |
| Smrt | 6. siječnja 1693. |
| Vjera | Islam |
Mehmed IV. (2. siječnja 1642. - 6. siječnja 1693.), osmanski sultan

Mehmed IV. postaje sultan 8. kolovoza 1648. godine nakon što je njegov otac Ibrahim I. ubijen u krvavom puču.
Većinu svoga slobodnog vremena on provodi u lovu zbog čega dobiva nadimak lovac. Ako gledamo njegovu vladavinu ne obazirući se na posljednjih 5 godina on bi bio jedan od najuspješnijih sultana svih vremena. Poslije Turskog osvajanja Krete, Venecija je prisiljena u potpunosti napustiti Egejsko more prepuštajući ga Turcima. Sličnu sudbinu samo na drugim područjima doživljavaju Transilvanija i Poljska u ratovim koji slijede. Previše uvjeren tada u svoju nepobjedivost, i u superiornost Turske države on objavljuje rat Austriji.
Sama ideja o ratu nije niti bila njegova nego do rata dolazi u znak potpore mađarskim pobunjenicima protiv austrijske vlasti.
Poraz kod Beča 1683. godine zajedno s još nekoliko drugih koji uskoro slijede dovodi do puča koji ga smjenjuje 1687. godine.
Naslijedio ga je brat Sulejman II.
| Prethodnik: | Vladar Osmanskog Carstva (1648. – 1687.) |
Nasljednik: |
| Ibrahim I. | Sulejman II. |