Luiza Bouharaoua
| Luiza Bouharaoua | |
|---|---|
| Puno ime | Luiza Bouharaoua |
| Rođenje | 1. ožujka 1985. |
| Nacionalnost | |
| Književne vrste | kratka proza, poezija |
Luiza Bouharaoua (Split, 1985.) književnica i prevoditeljica. Diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Osnivačica je i koordinatorica organizacije Skribonauti, gdje osmišljava i provodi književne i umjetničke programe za zatvorenike/ice u zatvorima i kaznionicama diljem Hrvatske. Članica je feminističkog kolektiva fAKTIV.
Životopis
Kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu upisuje. Godine 2011. osniva udrugu za promicanje književnosti i kulture Skribonauti u kojoj radi i danas.[1] Vodi čitalački klub i radionicu kreativnog pisanja u ženskoj kaznionici u Požegi te filmski program Kino Sloboda u ženskoj kaznionici u Požegi i muškoj kaznionici u Popovači. Jedna je od direktorica festivala Zgodne žene spašavaju stvar. Producirala je dokumentarni omnibus Slobodni vikend i kratki dokumentarni film Pravo na rad.[2] Ujedno je urednica časopisa The Split Mind[3] i članica feminističkog kolektiva fAKTIV.
Profesionalni rad i nagrade
Jesmo li to bili mi zbirka objavljena u izdavačkoj kući Jesenski i Turk (2019.) nagrađena je nagradom Prozak za najbolji neobjavljeni rukopis autora/ice do 35 godina 2017. godine.[4] Nakon što je objavljena, zbirka je dobila nagradu za mlade autore Slavić za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2019. godini i književnu nagradu Edo Budiša.[5][6] Kratke priče objavila je u časopisima The Split Mind, Fantom Slobode i na portalu Kritična masa.[7] Uvrštena je u regionalni zbornik Izvan koridora – najbolja kratka priča (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Dobitnica je regionalne nagrade za kratku priču Ulaznica (2017.)[8]
Popis djela
Jesmo li to bili mi
Jesmo li to bili mi generacijska je proza usredotočena na intimu sazrijevanja mladih ljudi, rođenih sredinom 80-ih u Dalmaciji, koji počinju otkrivati svijet baš kad se on krene raspadati. U svojem traganju za intenzitetom i stabilnošću odnosa, konačno, za ultimativnom ljubavlju, likovi se suočavaju s iskustvom homofobije (Snjegovi), virtualnog zaljubljivanja i online zabluda (Binarni kod), ljubavnih afera (Dvotračna sreća), s problematikom ljubavne veze s prijateljem i spašavanja prijateljstva nakon njenog raspada (Međuvrijeme, Binarni kod), s nesigurnošću identiteta i ključnih egzistencijalnih odluka, s neuspjehom, odbacivanjem i gubitkom, grizodušjem i sa strahom.[9]
Popis nagrada
- Nagrada Prozak (2017.) za Jesmo li to bili mi
- Regionalna nagrada (2017.) za kratku priču Ulaznica
- Nagrada za mlade autore Slavić (2019.) za Jesmo li to bili mi
Intervjui i osvrti
- Intervju za Portal Novosti
- Intervju za tportal.hr
- Intervju za časopis Grazia
- Intervju za portal civilnodrustvo.hr
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb