| Lopud | |
|---|---|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | Elafiti |
| Koordinate | 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | Lopud |
| Površina | 4,38[1] km2 |
| Obalna crta | 14,63[1] km |
| Broj stanovnika | 269 |
Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Zemljopisni podaci
Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.
Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.
Povijest
Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.
Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.
Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.[2][3] S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.
Vegetacija
Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija[4] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.
Gospodarstvo
Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.
Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj sa pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.
U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:500 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 494 bar:1869 from:0 till: 444 bar:1880 from:0 till: 464 bar:1890 from:0 till: 358 bar:1900 from:0 till: 358 bar:1910 from:0 till: 342 bar:1921 from:0 till: 341 bar:1931 from:0 till: 410 bar:1948 from:0 till: 387 bar:1953 from:0 till: 422 bar:1961 from:0 till: 416 bar:1971 from:0 till: 399 bar:1981 from:0 till: 377 bar:1991 from:0 till: 348 bar:2001 from:0 till: 270
PlotData=
bar:1857 at: 494 fontsize:S text: 494 shift:(-10,5) bar:1869 at: 444 fontsize:S text: 444 shift:(-10,5) bar:1880 at: 464 fontsize:S text: 464 shift:(-10,5) bar:1890 at: 358 fontsize:S text: 358 shift:(-10,5) bar:1900 at: 358 fontsize:S text: 358 shift:(-10,5) bar:1910 at: 342 fontsize:S text: 342 shift:(-10,5) bar:1921 at: 341 fontsize:S text: 341 shift:(-10,5) bar:1931 at: 410 fontsize:S text: 410 shift:(-10,5) bar:1948 at: 387 fontsize:S text: 387 shift:(-10,5) bar:1953 at: 422 fontsize:S text: 422 shift:(-10,5) bar:1961 at: 416 fontsize:S text: 416 shift:(-10,5) bar:1971 at: 399 fontsize:S text: 399 shift:(-10,5) bar:1981 at: 377 fontsize:S text: 377 shift:(-10,5) bar:1991 at: 348 fontsize:S text: 348 shift:(-10,5) bar:2001 at: 270 fontsize:S text: 270 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Poznate osobe
- Urban Talija, krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik [6]
- Paško Antun Kazali, hrv. pisac[7]
- Marija Kohn, hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica
Galerija
-
Crkva sv. Ivana na vidikovcu Belvedere
-
Zapuštena građevina
-
Crkva sv. Nikole Grčkog
-
Španjolska utvrda Sutvrač
-
Šume Lopuda gledane sa Sutvrača
-
Unutrašnjost utvrde Sutvrač
-
Crkva Gospe od Šunja
-
Prizor s groba u crkvici pokraj Crkve Gospe od Šunja
-
Krajobraz Lopuda
-
Poviše plaže Šunj
-
Prizor uz pješačku stazu
-
Druga strana otoka
-
Vidikovac na početku 1.6 km duge pješačke staze
-
Jedna od kuća u naselju
-
Crkva u naselju
-
Vrata crkve u naselju
-
Bivši hotel Grand
-
Lopudski park
-
Prizor iz parka
-
Obala naselja
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ proleksis.lzmk.hr, "LOPUD"
- ↑ citywallsdubrovnik.hr, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.
- ↑ www.hr: Obala i otoci
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Vladimir Lončarević: Urban Talija - »duhovni Atlant«, Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21
- ↑ (nje.) Kazali, Paško Antun (1815-1894), Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 278
Vanjske poveznice
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lopud |
Nedovršeni članak Lopud koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||
| |||||
| |||||||