Loksodroma (grč. λοξός kosKao u imenici kosina, pridjev kos(i) + δρόμος trčanje[1] , put[2]) je prostorna krivulja na sferi. Zbog kretanja u prostoru ona je spiralom. Na Zemlji siječe sve podnevnike pod jednakim kutem. Spaja oba zemljopisna pola. Što je bliže polu, to više zavija i broj zavijanja teži ka beskonačnosti, a na samom polu nije definirana[1], jer ga ne dosiže.[3]
U zrakoplovstvu, raketnoj i svemirskoj tehnici te pomorstvu, loksodroma ne mora spajati polove, nego općenito neke dvije točke na Zemlji, pri čemu sve podnevnike siječe pod istim kutem.[4]
U pomorstvu se loksodromom naziva putanja kojom plovi brod kad plovim stalno istim pravcem. Ovakvoj loksodromi pravac kretanja određuje oblik. Na zemljopisnoj širini φ = o°, uz kurs od 90° ili 270°, loksodromu čini polutar (polutnik, ekvator[5]). Na ostalim zemljopisnim širinama, loksodrome su uz takav kurs usporednice (paralele). Kad je kurs 0° ili 180°, loksodromu čine podnevnici (meridijani). Za sve ostale kurseve vrijedi da su loksodrome prostorne krivulje.[2] Uz ortodromu, jedina je važna krivulja za praksu navigacije. [3]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 loksodroma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 21.5.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/loksodroma>.
- ↑ 2,0 2,1 Loksodroma. Pomorska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 21. svibnja 2025.
- ↑ 3,0 3,1 Nenavadeni autor. Terestrika. 9. Loksodroma i ortodroma. . Sveučilište u Zadru. str. 1 pdf-a (str. 71.). Pristupljeno 21. svibnja 2025.
- ↑ loksodroma. Struna IHJJ. Pristupljeno 21. svibnja 2025.
- ↑ Zdenka Krnjeta: Nastavna jedinica: stupanjska mreža. str. 2 pdf-a (str. 81.). Geografski horizont, Vol. 42. No. 1., 1996. Pristupljeno 21. svibnja 2025.