Kučarin
| Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| [[Slika:|250px|Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] | |
 Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora,  Srbija
| |
| Godina uvrštenja: | 2016. (40. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturna baština |
| Mjerilo: | iii, vi |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | {{{poveznica}}} UNESCO |
Nekropola Kučarin je srednjovjekovna nekropola stećaka u selu Hrančići oko 15 km zapadno od Goražda.[1] koja je zaštićena kao nacionalni spomenik BiH.[2] Nekropola Kučarin je jedna od 28 UNESCO-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.[3]
Povijest
Gornje Podrinje, područje današnjeg Goražda, spomenuo je Pop Dukljanin sredinom 12. stoljeća. To se područje nalazilo u sastavu srpske države do 1373. godine kada je pripalo Kraljevini Bosni, nakon sporazuma Tvrtka I. s knezom Lazarom prilikom podjele posjeda poraženog srpskog velikaša Nikole Altomanovića. Prema dubrovačkim zapisima, od 1376. je, uključujući grad Gorasdo i okruge Bistrica, Govz, Osanica, Pribud i Piva, u posjedu plemićke obitelji Hranića-Kosača, gdje Vlatko Vuković podiže svoju utvrdu Novi. Ona je spomenuta u poveljama za vrijeme Stjepana Vukčića Kosače 1444. i 1454. godine. [1] Pored pisanih spomenika o mnogim trgovačkim obiteljima iz Goražda koji su trgovali s Dubrovnikom, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – stećci. U neposrednoj blizini Kučarina nalazi se još jedan lokalitet pod nazivom Kosače, a na području općine i županije rasprostranjene su i mnoge druge nekropole sa stećcima.
Godine 2011. Nekropola Kučarin je podvrgnuta geodetskom mjerenju, popraćenom fotografijama pojedinačnih nadgrobnih spomenika, čime je omogućena provedba postupka njihove zaštite.[1]
Odlike
Nekropola Kučarin se nalazi u zaseoku Vranci. Veći dio nekropole smješten je na uzvišenju, u grabovoj šumi iznad lokalnog puta. Zabilježeno je 325 vidljivih stećaka, od kojih je većina u obliku ploča i sanduka, a manji broj sljemenjaka.[4]
Tri nadgrobna spomenika, od kojih je jedan u obliku korita, ukrašena su. Rubovi korita ukrašeni su kanelurama, uža bočna (zapadna) strana resi reljefni prikaz križa sa zaobljenim završecima, smještenog unutar kruga, dok je na dužoj (južnoj) strani prikazan jelen. Na drugom stećku, na gornjoj plohi, nalazi se motiv srpa u visokom reljefu, a na zapadnoj čeonoj strani sanduka motiv ljiljana, također u visokom reljefu.
Jedan stećak s dvovodnim krovom, pored ukrasa sadrži natpis posvećen Njegošu Vidojeviću koji u transkripciji glasi:
- † се лежи нѣ ? ош ? видоевичь земьла мϫ на ѡбрѣϫ ь почрьлено мьстаномь.
Natpis u transliteraciji glasi;
- † Se leži Njegoš (?) Vidojević, zemlja mu na Obrju. Počrljeno Mastanom (?).[5]
Dio od oko 30 stećaka odvojen je oko 40 m od ostatka nekropole. Broj stećaka je sigurno i veći, što se vidi po konfiguraciji i stanja terena (utonulost, nanosi zemlje, lišće i suho granje). Stećci su u većoj mjeri obrasli mahovinom, a neki premazani crvenom bojom.[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Kučarin in Hrančići, Goražde, FBiH na stecciwh.org (eng.) Pristupljeno 2. studenoga 2026.
- ↑ Nekropola Kućarin. kons.gov.ba 0. Pristupljeno 2. studenoga 2026.
- ↑ Stećci Medieval Tombstones Graveyards Službene stranice UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 2. studenoga 2026.
- ↑ 4,0 4,1 Šefik Bešlagić: Stećci, Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 1. Pristupljeno 2. studenoga 2026.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb