Krvava nedjelja (1972.)

Krvava nedjelja (1972.) naziv je za događaj 30. siječnja 1972. u gradu Derryju u Sjevernoj Irskoj, kada su pripadnici britanskog 1. bataljuna Padobranskog puka otvorili vatru na nenaoružane sudionike prosvjeda za građanska prava.

Ubijeno je trinaest civila na licu mjesta, a četrnaesta je žrtva preminula kasnije od rana. Događaj je postao jedna od ključnih prekretnica u razvoju sukoba poznatog kao The Troubles te je snažno utjecao na daljnju dinamiku britanske Operacije Banner, dugotrajne vojne misije u Sjevernoj Irskoj.

Povijesni kontekst

Od kraja 1960‑ih u Sjevernoj Irskoj jačaju napetosti između katoličkog i protestantskog stanovništva. Katolička zajednica suočava se s dugotrajnom diskriminacijom u zapošljavanju, stanovanju i političkoj zastupljenosti. Organizacije poput Northern Ireland Civil Rights Association (NICRA) organiziraju masovne prosvjede inspirirane američkim pokretom za građanska prava.

Britanska vlada 1971. uvodi interniranje bez suđenja, što izaziva široko nezadovoljstvo i povećava broj sukoba između zajednica i sigurnosnih snaga. U tom razdoblju britanska vojska provodi Operaciju Banner, najveću kontinuiranu vojnu operaciju u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva, s tisućama raspoređenih vojnika i stalnim angažmanom u urbanim područjima.

Tijek događaja

Prosvjedni marš protiv interniranja okupio je između 10.000 i 15.000 sudionika u četvrti Creggan. Britanska vojska postavila je barikade kako bi spriječila ulazak prosvjednika u središte grada. Nakon kratkih sukoba mladeži s vojnicima, pripadnici Padobranskog puka pokreću akciju uhićenja. U 16:10 vojnici otvaraju vatru bojevom municijom. Kasnije istrage utvrdile su da je ispaljeno 108 metaka, a pogođeni su nenaoružani civili — uključujući osobe koje su bježale, stajale podignutih ruku ili pokušavale pomoći ranjenima.

Ukupno je ubijeno 13 ljudi, a 15 ranjeno; jedna osoba umrla je kasnije od posljedica ranjavanja.

Widgery Tribunal (1972.)

Prva službena istraga, tzv. Widgery Tribunal, zaključila je da su vojnici djelovali pod prijetnjom. Izvješće je ubrzo kritizirano kao površno i pristrano, osobito od strane novinara, pravnika i međunarodnih promatrača.

Saville Inquiry (1998.–2010.)

Druga, opsežna istraga — Saville Inquiry — trajala je 12 godina i obuhvatila tisuće dokumenata i stotine svjedoka. Zaključeno je da su sve žrtve bile nenaoružane i da je pucanje bilo neopravdano. Britanski premijer David Cameron 2010. izrekao je službenu ispriku u ime vlade.

Posljedice

• Dramatično povećanje potpore IRA‑i
• Produbljivanje sukoba i radikalizacija dijela katoličke zajednice
• Međunarodna osuda britanske politike u Sjevernoj Irskoj
• Dugoročni utjecaj na mirovni proces i političku dinamiku regije
• Trajno narušeno povjerenje između zajednica i državnih institucija

U kulturi i medijima

Krvava nedjelja postala je simbol represije i nepravde. O događaju su pisali brojni novinari i povjesničari, a inspirirao je i glazbene, filmske i dokumentarne radove. Među najpoznatijima su:

članci u The Guardianu i The Timesu o kontroverzama Widgeryjeve istrage analize u časopisima Irish Historical Studies i Journal of British Studies BBC‑jevi dokumentarni filmovi i retrospektive film Bloody Sunday (2002.) Paula Greengrassa

Reference

• Donnison, D.: “Civil Rights in Northern Ireland”, The Listener, 1972.
• “Bloody Sunday Inquiry: Final Report”, UK Parliament Papers, 2010.
• Bew, P.: “Violence and Politics in Northern Ireland”, Irish Historical Studies, 1974.
• “Widgery Report Revisited”, The Guardian, 1992.
• “Bloody Sunday: The Aftermath”, The Times, 1972.
• BBC News: “Bloody Sunday – What Happened”, arhivski dosje.