Kraljevina Alba, pojam koji se odnosi na Kraljevinu Škotsku između smrti Donalda II. (Domnall mac Causantin) 900. i Aleksandra III. 1286., što je neizravno dovelo do Škotskih ratova za neovisnost. Ime je prikladno, jer tijekom ovog razdoblja elita i stanovništvo kraljevina bili su većinom Pikti-Geli i poslije Pikti-Geli i Škotonormani te bitno se razlikuje od razdoblja Stuarta, u kojem su elita kraljevine ili većim dijelom govornici srednjoengleskog, koji se razvio u germanski nizinski škotski. Nema točna gelskog ekvivalenta za engleski naziv Kingdom of Alba, jer na škotskom gaelskom izraz Rìoghachd na h-Alba znači Kraljevina Škotska. Englesko govorni znanstvenici prilagodili su gaelsko ime Alba za Škotsku da bi primijenili ga na određeno političko razdoblje u škotskoj povijestu tijekom razvijenog srednjeg vijeka.
Malo se zna o strukturi škotskog kraljevskog dvora iz razdoblja prije dolaska Normana u Škotsku, prije vlasti Davida I. Malo više se zna o dvoru u kasnom 12. i 13. stoljeću. Prema riječima Geoffreyja Barrowa, dvor je bio "u naravi naglašeno feudalan, franački, nekeltski ".[1]
Bilješke
- ↑ Barrow, G.W.S., Robert Bruce and the Community of the Realm of Scotland, (Edinburgh, 1988), str. 7.
Primarni izvori
- Anderson, Alan Orr, Early Sources of Scottish History: AD 500–1286, 2 Vols, (Edinburgh, 1922)
- Anderson, Alan Orr, Scottish Annals from English Chroniclers: AD 500–1286, (London, 1908), republished, Marjorie Anderson (ed.) (Stamford, 1991)
- Gerald of Wales, The History and Topography of Ireland, tr. John O' Meary, (London, 1982)
- Guillaume le Clerc, Fergus of Galloway, tr. D.D.R. Owen, (London, 1991)
- Skene, William F. (ed.), Chronicles of the Picts and Scots: And Other Memorials of Scottish History, (Edinburgh, 1867)