| Kornelije Cornelius | |
|---|---|
| Pravo ime | Cornelius |
| Početak pontifikata | 6. ožujka ili 13. ožujka 251. |
| Kraj pontifikata | lipanj 253. |
| Prethodnik | Fabijan |
| Nasljednik | Lucije I. |
| Rođen | ? ? |
| Umro | lipanj 253. Civita Vecchia, Italija |
| Papinski grb | |
Svetac
| |
| Slavi se u | Rimokatolička Crkva |
| Spomendan | 16. rujna |
| Zaštitnik | stoke, domaćih životinja, ušnih bolesnika, epileptičara |
| Ostali pape imena Klement | |
Životopis
Izabran je za papu za vrijeme progona rimskog cara Decija. Bio je u sukobu s novacijanima, koji su tvrdili, da za smrtne grijehe poput ubojstva, čak ni biskupi ne mogu dati oprost. Kornelije je mislio suprotno. Sveti Ciprijan, pomogao je Korneliju i njegovim pristašama, da pobijede. Za razliku od protupape Novacijana uspješno je zastupao stajalište da se onim kršćanima pokajnicima, koji su u progonstvu otpali od vjere, pruži oprost i opet otvore vrata Crkve.[1]
Prema njegovim pisanjima, Rimokatolička Crkva je u to vrijeme pomagala 1500 siromašnih ljudi i udovica. Kornelije je za vrijeme cara Trebonijana Gala, prognan u Centuricellae (Civita Vecchia), gdje mu je odrubljena glava u lipnju 253. Slavi se kao svetac zajedno sa sv. Ciprijanom. Zaštitnik je stoke, domaćih životinja, ušnih bolesnika, epileptičara i njemačkog grada Kornelimünstera.
Izvori
- ↑ svjedocanstva.wordpress.com, pristupljeno 19. srpna 2015.