Toggle menu
243,9 tis.
109
18
640,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Karaganda
Қарағанды
Karaganda noću.
Karaganda noću.
Karaganda noću.
Službeni pečat Karagande
Pečat
Koordinate: 49°48′N 3°07′E / 49.8°N 3.117°E / 49.8; 3.117
Država Kazahstan
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 472,957
Vremenska zona Istočno Kazahstansko vrijeme (UTC+6)
Poštanski broj 100000-100030
Pozivni broj +7 7212
Pokrajina Karaganda
Zemljovid
Položaj regije Karagande u Kazahstanu
Položaj regije Karagande u Kazahstanu

Položaj regije Karagande u Kazahstanu

Karaganda[1] ili Karagandi (kaz. Қарағанды, rus. Караганда) je grad u Kazahstanu u Karagandinskoj oblasti, sjedište istoimene biskupije. Prema procjeni iz 2010., u gradu je živjelo 472 957 stanovnika. Po tome je Karaganda četvrti najbrojniji grad zemlje.

Ime grada potječe od grmlja kargana (Caragana arborescens, Caragana frutex) koje je često u ovom kraju.

Krajem 19. stoljeća, ovdje je počela eksploatacija ugljena. Karagandi je nastao u 20. stoljeću kao grad za oko 300,000 stanovnika po planovima sovjetskog rukovodstva. Projektirao ga je arhitekt i urbanist Aleksandar Ivanovič Kuznjecov. Ovdje su deportirani mnogi osuđenici, jer je grad bio jedan od glavnih gulaga. U doba Drugog svjetskog rata do 70% gradskog stanovništva bili su Volški Nijemci. Oni su kolektivno preseljeni u Sibir i Kazahstan po Staljinovom naređenju. Grad se od 1971. opskrbljuje vodom iz kanala Irtiš-Karaganda. U rujnu 2012. otvorena je i posvećena Katedrala Gospe Fatimske, za novu biskupijsku prvostolnicu, zamijenivši tako manju Katedralu sv. Josipa.[2]

Klima

Klima u Karagandi je ekstremno kontinentalna, s oštrim zimama, vrućim ljetima i umjerenim godišnjim padalinama. Najniža ikada registrirana temperatura bila je − 42.9 °C (1938.).[3]

Stanovništvo

Prema procjeni, u gradu je 2010. živjelo 472 957 stanovnika.

Po podacima iz 2010., etnički sastav stanovništva je: Rusi — 214 969 (50,57 %), Kazaci — 171 038 (36,25 %), Ukrajinci — 22 631 (4,80 %), Nijemci — 15 607 (3,31 %), Tatari 14 395 (3,05 %).

Izvori

  1. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30369 Preuzeto 31. ožujka 2016.
  2. Bogle, Joanna. In the land of the Gulag, a statement of faith in the future Catholic World Report, 14. rujna 2012.
  3. http://www.pogodaiklimat.ru/climate/35394.htm Preuzeto 31. ožujka 2016.